Sarajevska konferencija održana je na inicijativu ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića i ministrice za ljudska prava i izbjeglice Semihe Borovac, čija je zemlja od početka godine suočena s pojačanim valom migranata koji pristižu iz Grčke preko Albanije te Srbije i Crne Gore.
Pročitajte i ovo
Od početka godine policija u BiH zabilježila je ulazak više od 5600 ilegalnih migranata, od kojih je većina napustila zemlju i uputila se ka Hrvatskoj te dalje prema Europskoj uniji, a procjena je kako ih u BiH trenutačno boravi između 1700 i 1800.
Mektić je kazao kako je potvrđena odlučnost za zajedničko suočavanje s tim izazovom.
"Godina 2015. i migracije te godine nikako se ne smiju ponovo dogoditi i sada ne smije biti nejedinstva u suprotstavljanju tom problemu", prenio je Mektić novinarima zajedničko stajalište sudionika sastanka.
Pojasnio je kako su svi suglasni da svaka država mora uspostaviti svoju bazu biometrijskih podataka o migrantima koja mora biti kompatibilna s bazama u EU-u kako bi se znalo je li netko i kada ušao u Europu i s kojim podacima te je li tražio azil.
Zapadni Balkan ujedno bi trebao biti dio operacija koje provodi Frontex, a radit će se i na strogom poštivanju sporazuma o readmisiji ilegalnih migranata, čime bi se pokazalo kako sustav nadzora nad ilegalnim migracijama funkcionira te kako ga se ne može zlorabiti.
Istodobno je nužno jačati policije i bolje ih opremiti, kao i uspostaviti mehanizam koji će osigurati vraćanje ilegalnih migranata u zemlje podrijetla.
Ukazao je i na stanje na granici između Grčke i Albanije, gdje očito nema nadzora.
Na sastanku u Brdu kod Kranja održanom u srijedu ravnatelji policija iz država regije usuglasili su se o nizu konkretnih mjera i to će biti sastavni dio zaključaka sarajevskog sastanka.
Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Slovenije Boštjan Šefic kazao je u Sarajevu kako u njegovoj zemlji pozorno prate što se zbiva te kako su još prošle godine upozorili na mogućnost otvaranja nove migracijske rute nakon što je stara zatvorena.
"Nažalost, naše su se prognoze ostvarile. Od studenog prošle godine vidimo da se broj ilegalnih migranata koji dolaze iz Grčke konstantno povećava i to nas, naravno, brine", kazao je Šefic te naglasio da je stanje trenutačno potpuno pod kontrolom, no i istaknuo da su potrebne dodatne mjere kako bi se osiguralo da tako i ostane, za što je nužna dobra koordinacija.
Slovenija je bila ta koja je pripremila plan mjera u suradnji s partnerima iz EU-a za dalje zajedničko suočavanje s krizom, a Šefic je upozorio kako ne bi bilo dobro da države EU-a uvode unilateralne mjere, no vanjske granice Unije i granice Schengena svakako se moraju zaštititi te je stoga bitno surađivati i prihvatiti nužne mjere te time osigurati stabilnost regije zapadnog Balkana.
Šefic je kazao kako su svi suglasni da je prije svega nužno pomoći Grčkoj financijski i kadrovski odnosno kroz pojačanja u okviru Frontexa, a slično vrijedi i za sve druge države na novoj migrancijskoj ruti.
Makedonija i Albanija također su definirale svoje potrebe, pa će se sada preko Europske komisije i Frontexa i tim državama pomoći na odgovarajući način.
Plan je uspostaviti stalnu komunikaciju policija s ciljem razmjene operativnih podataka i poduzimanja potrebnih mjera, čega do sada nije bilo, kao i uspostaviti izravnu suradnju u razbijanju organiziranih kriminalnih skupina koje krijumčare migrante.
Šefic je pojasnio kako će model za to biti suradnja kakvu su na tom planu uspostavile Hrvatska i Slovenija, a upozorio je i kako 80 posto organizatora ilegalnih migracija dolazi iz šire regije.
Također je dogovorena uspostava sustava registracije migranata koji osigurava kontrolu u svakoj zemlji pojedinačno, ali i razmjenu podataka.
Uz ključno nastojanje da se migracije zaustave na vanjskim granicama EU-a, dodatna je mjera striktna provedba bilateralnih sporazuma o readmisiji i vraćanje u države podrijetla onih koji nezakonito borave na teritoriju EU-a, u što treba uključiti i države zapadnog Balkana.
"Mora se spriječiti zloporaba sustava azila jer je velik broj onih koji to zapravo ne trebaju", kazao je Šefic dodajući kako se sve te mjere moraju provesti sada, dok je stanje pod kontrolom, jer ako toga ne bude, problemi će biti doista veliki.
"Stoga je naš poziv djelovati sada te odmah primijeniti ove mjere i mislim da ćemo na ovaj način odgovoriti izazovima", kazao je Šefic, koji je dodao kako je i Terezija Gras, državna tajnica u MUP-u Hrvatske, na sarajevskom skupu upozorila kako sve države zapadnog Balkana trebaju, osim svojih, imati u vidu i interese EU-a, konkretno očuvanje bezviznog režima čije se zloporabe moraju spriječiti.
Franz Lang, šef kriminalističke policije Austrije, suglasio se kako je krajnje vrijeme za konkretne mjere s ciljem sprječavanja stanja iz 2015. godine, kada je migrantska kriza eskalirala.
"Svaka je država nešto naučila i provela i svoje posebne mjere, no mnogo je važnije da zemlje jugoistočne Europe na tome rade zajednički", kazao je Lang.
Podsjetio je kako je EU razvio niz mehanizama s ciljem sprječavanja trgovine ljudima i registracije ilegalnih migranata, a jedan je od važnijih ciljeva Austrije da se u to uključe i države zapadnog Balkana.
Spori politički procesi ne smiju biti izlika za izostanak suradnje policija i prije integriranja država regije u EU-u, drži Lang, koji je dodao kako će na jačanju te suradnje raditi ne samo njegova zemlja nego i Hrvatska, Slovenija i Mađarska.
Potvrdio je kako se unutar EU-a i dalje razmišlja o tome kako uspostaviti odgovarajuće "centre" izvan Unije, u kojima bi se tražitelje azila administrativno obradilo pa odlučilo mogu li ići dalje.
Spominjani su Egipat i Ukrajina kao moguće zemlje s ciljem da se centri uspostave što bliže izvorima migracija.
"To je jedna od strategija o kojima se raspravlja", potvrdio je Lang dodajući kako je nužno spriječiti postojanje dugih i opasnih migracijskih ruta.
Za 18. i 19. lipnja najavio je organiziranje sastanka policijskih dužnosnika regije u Beču o borbi protiv organizacija koje se bave krijumčarenjem migranata na zapadnom Balkanu. (Hina)
-
Iz minute u minutu"Imamo dovoljno ruku": Grmoja uputio novi poziv DP-u, stigao mu odgovor i neće mu se svidjeti
-
Izdaja biračaPartner Domovinskog pokreta bijesan, traži koaliciju i s crnim vragom: "Nitko ne smije podržati HDZ!"
-
Dva dana nakon izboraUstavni sud: "Milanović ne može biti ni mandatar ni predsjednik Vlade ni ako podnese ostavku"
