Zajedno s Uskrsom i Duhovima, spada među tri najveća kršćanska blagdana. Središnji čin proslave Božića je ponoćna misa, a slavi ga se u krugu obitelji i najbližih.
Blagdan Božića, koji je priznavanje Isusovog božanstva i čovještva, ima osobitu ljepotu, čar i osobitu povijest. Pruža poruku o Bogu, ali i o čovjeku. Te dvije poruke su osnova poruke o miru. U božićnom svetkovanju i čestitanju one dolaze do izražaja i Božiću daju osobitu intimnost i značenje obiteljskog blagdana.
Novi zavjet ne navodi kada se točno rodio Isus pa prvi kršćani nisu slavili Božić, nego samo Uskrs.
Božić se isprva slavio na razne datume, najčešće 6. siječnja, a početkom IV. stoljeća u Rimu je uvedeno svetkovanje 25. prosinca kako bi se potisnula poganska rimska svetkovina rođenja nepobjediva sunca (dies natalis Solis Invicti), koja se slavila u Rimu odmah po zimskoj obratnici. Svetkovina se iz Rima proširila u zapadnim, a potom i u istočnim crkvama.
Pravoslavni vjernici Božić slave 7. siječnja, što je po Julijanskom kalendaru također 25. prosinac.
Kršćani su vrlo rano dan Isusova rođenja smatrali i početkom nove godine. Na Božić kao prvi dan nove godine upućuje i hrvatska božićna pjesma 'Narodil nam se kralj nebeski'.
Tek 1691. Crkva je prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu.
Božić i božićno vrijeme koje traje mjesec danas obiluje brojnim običajima. U Došašću ili Adventu održavaju se mise zornice, a simbol tog vremena danas je adventski vijenac. Božićno drvce, a negdje zelene grane, tradicionalni su božićni simbol. Okićeni borovi stoje danas po gradskim trgovima i pred javnim zgradama. U kućama i u stanovima oni su središte oko kojega se okuplja obitelj i na Badnjak ili na Božić daruju djeca. Premda se može uočiti pretkršćanska ili nekršćanska pretpovijest unošenja božićnog drva ili zelenila u domove, danas su neizostavan znak slavljenja Božića.
Božićni tjedan, blagdan sv. Stjepana, sv. Ivana, Nevina dječica ili Mladenci te Stara godina, također su obilježeni pučkim običajima, npr. blagoslov vina na Ivanje, šibanje djece na Nevinu dječicu, a nekoć i starohrvatsko 'biranje kralja' te kolendanje.
Vjerski sadržaj Božića i kultorološki okvir njegova kalendarskog smještaja postali su izvor umjetničkog nadahnuća tijekom stoljeća u svim kršćanskim narodima.
Taj kršćanski blagdan i danas se slavi u tradicijskom i tradicionalnom duhu a postao je i sastavni dio popularne kulture i potrošačkog društva. (Hina)
-
ZAHVATILO DIO HRVATSKEVIDEO Olujno nevrijeme poharalo Sloveniju! Pala tuča veličine golf loptica, rušila se stabla: "Sve je letjelo, ostali smo bez struje"
-
SVETI KRIŽ ZAČRETJEVIDEO/FOTO Dramatična situacija u Zagorju, buknuo novi požar: "Dolazi do detonacija, pa se požar širi"
-
OBJAVIO DIRHOpasna bakterija pronađena u salami: "Vratite proizvod u trgovinu"
