Đapić: Hrvatska nema čvrstu strategiju oko problema koji trese cijelu Europsku uniju

Kako je rekao na konferenciji za novinare u Osijeku, ''fingiran i prenapuhan” je sukob oko te deklaracije između Pantovčaka i Banskih dvora - predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića.

Pročitajte i ovo Na dnu ljestvice Dvojica kandidata zajedno osvojila manje glasova nego što je potrebno potpisa za kandidaturu: ''Ne osjećam se poraženo. Naše vrijeme tek dolazi'' 11 kandidata Prvi rezultati DIP-a: Zoran Milanović u prednosti, slijedi ga Kolinda Grabar-Kitarović, a treći je Miroslav Škoro

tri vijesti o kojima se priča Užas u Berlinu Tragedija u dječjem vrtiću: Vrata pritisnula mališana i ubila ga JAVLJA POLICIJA Tragedija u Slavoniji: Jedna osoba poginula na farmi Javlja HZMO Dobre vijesti za tisuće roditelja: Provjerite račune, uskoro sjeda novac

Ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović Burić u petak je izrazila iznenađenje najavom da hrvatska predsjednica neće biti na konferenciji u Marakešu gdje bi sporazum trebao biti potvrđen, a iz Ureda predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović odgovoreno je da ona pozdravlja završetak pregovora o tzv. Marakeškom sporazumu o zakonitim migracijama, ali je odlučila da neće otputovati na njegovo potvrđivanje u Maroko te da je o tome Ministarstvo vanjskih i europskih poslova bilo informirano.

Pejčinović je ustvrdila da će tzv. Marakeški sporazum, odnosno Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, unaprijediti suradnju država po pitanju regularnih migracija, a ne povećati priljev migranata kako to sugerira hrvatska krajnja desnica.

Govoreći o o tom sporazumu, Đapić je upozorio kako zemlje članice EU okupljene u Višegradskoj skupini rezolutno odbacuju politiku koja je dovela do eskalacije problema u glavnom sidru EU - u Njemačkoj. „Hrvatska mora prestati slijediti propalu politiku Angele Merkel po ovome pitanju i definirati svoju nacionalnu strategiju”, ocijenio je.

Dodao je kako je neshvatljiva benevolentnost prema događajima u BiH u koju dnevno ulazi oko 200 migranata.

„Umjesto da se svi državni resursi podignu na najvišu razinu obrane od te velike prijetnje na strateške interese hrvatskoga naroda, Hrvatska je izložena neshvatljivim eskapadama i porukama visokih državnih službenika. Pučka pravobraniteljica Lora Vidović otvoreno zagovara odustajanje od elementarnih načela djelovanja države”, izjavio je Đapić.

DESNO kao drugi velik problem vidi predstavljanje mjere za osposobljavanje na radnom mjestu za migrante, prema kojoj bi svaki migrant imao pravo na mjesečnu naknadu od 2.752 kuna uz plaćene troškove prijevoza, osiguranja pri HZMO-u i doprinosa u zaštiti na radu.

„Migranti bi imali pravo na plaćeno mentorstvo i troškove nastave te polaganje ispita. Iako se ova mjera donosi pod izlikom nedostatka radnika u Hrvatskoj, više je nego očito donošenje ove mjere usred velike invazije migranata prema Hrvatskoj. Nema dvojbe da se radi o pripremanju terena za masovno prihvaćanje ilegalnih migranata po nalogu EU”, naglasio je Đapić.

Još dramatičnijim Đapić smatra činjenicu da je Vlada putem MUP-a pustila u proces javnu raspravu o izmjeni Zakona o državljanstvu. Prema njegovim riječima, priča o tome da će se uklanjanjem zapreke znanja hrvatskoga jezika za ostvarivanje prava na državljanstvo kod hrvatske djece u inozemstvu „postići veći interes i mogućnost integracije hrvatskih iseljenika u državni i politički poredak, priča je za naivce i skriva vrlo opasne potencijalne namjere”.

„Mi tu priču vidimo kao zamku iza koje se krije prilagodba temeljnih državnih dokumenata i institucija za nekontrolirano useljavanje stotina tisuća ljudi u Hrvatsku s namjerom potpune promjene sastava nacionalne strukture. Zakon o državljanstvu treba potpuno promijeniti, u njemu moraju biti ugrađene jamstvene i razvojne vizije hrvatskoga naroda i države, mora imati klauzule koje će Hrvatima izvan domovine omogućiti jednostavan, brz i efikasan način ostvarivanja prava”, istaknuo je je Đapić.

Zaključio je kako se o najvažnijem dokumentu jedne zemlje i naroda ne može usputno raspravljati, bez sudjelovanja svih najvažnijih nacionalnih institucija i najšire javnosti. (Hina)