Riječ je o dosad najpotpunijem znanstvenom istraživanju o odnosu građana prema članstvu Hrvatske u EU kroz teme "mišljenje građana i građanki o politici rodne ravnopravnosti Hrvatske u odnosu na EU", "Zaštita ljudskih prava u Hrvatskoj - što nas čeka na putu u EU" te "Zašto je važna građanska participacija".
Pročitajte i ovo
Istraživanje je obavljeno u suradnji sa zagrebačkim Filozofskim fakultetom na reprezentativnom uzorku od 1005 ispitanika, a pokazalo je, među ostalim, da je 43 posto građana za uzlazak u EU, dok ih je 30 posto neopredijeljeno, istaknula je Suzana Kunac iz B.a.B.e.-a. Među onima koji su sumnjičavi ili se protive ulasku u EU najviše je mladih ljudi i to dvostruko više negoli onih u srednjoj i starijoj životnoj dobi.
Taj je postotak, naglasila je Kunac, u Hrvatskoj najveći u
odnosu na ostale tranzicijske zemlje, a kao razlog tomu u Grupi B.a.B.e. navode nedovoljnu informiranost javnosti o institucijama i načinu funkcioniranja EU kao i o tome kako teku progovori Hrvatske za ulazak u EU.
Gotovo 85 posto ispitanika prepoznaje da su žene diskriminirane u suvremenom hrvatskom društvu. Najveću podršku dobila su ista prava muškaraca i žena prilikom zapošljavanja, što podržava 81 posto građana, a nešto ih manje, 80 posto, smatra da žene i muškarci za isti posao moraju biti jednako plaćeni, kazala je Kunac. Dodala je kako su sada razlike u plaćama čak i 20 posto.
Više od polovice ispitanika podržava i ograničavanje prekovremenog rada za majke i očeve s djecom do tri godine, a oko 66 posto protivi se skraćivanju trajanja roditeljskog dopusta.
Najveća osjetljivost iskazana je prema nasilju o obitelji, a 92 posto ispitanika smatra da su žene mnogo češće žrtve nasilja u obitelji od muškaraca. Da su žene radno opterećenije od muškaraca misli 88 posto građana. Diskriminacija žena, rekla je Kunac, događa se i u medijima u kojima se žene mnogo češće prikazuju kao seksualni objekti, što uočava 81 posto ispitanika.
Istraživanje je također pokazalo, kako je kazala Kunac, da je
raspodjela kućanskih poslova u hrvatskim obiteljima u skladu sa stereotipima o tzv. ženskim i muškim poslovima, pa tako glačanje, kuhanje, pranje rublja i posuđa žene obavljaju u 80 posto slučajeva, a "ženskim" poslom više od polovice ispitanika smatra i pospremanje stana, stola nakon objeda te odlazak u kupnju.
"Muškim" poslovima u kućanstvu preko 80 posto ispitanika smatra manje popravke u stanu te održavanje automobila. Rezultati istraživanja, istaknula je Kunac, jasno pokazuju i da je briga o djeci pretežno posao žene. Naime, niti za jednu aktivnost vezanu uz brigu o djeci niti muškarci niti žene nisu odgovorili da ih u njihovoj obitelji uvijek ili češće obavlja muškarac.
Hrvatska je prošle godine dobila Nacionalnu strategiju za promicanje ravnopravnosti spolova, istaknula je predsjednica vladina Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin, a u gotovo svim gradovima i županijama osnovana su povjerenstva za ravnopravnost spolova. Ipak, zastupljenost žena u politici je mala, a u protekla dva saziva Sabora ona je bila 22 posto, dodala je.
