Komemoracija kornatske tragedije (Foto: Arhiva/Hrvoje Jelavic/Pixsell)
Komemoracija kornatske tragedije (Foto: Arhiva/Hrvoje Jelavic/Pixsell) Foto: Arhiva/Hrvoje Jelavic/Pixsell

Na Kornatu je nekoliko stotina članova obitelji, prijatelja, poznanika i članova vatrogasnih postrojbi iz čitave Hrvatske ali i BiH i Slovenije, okupilo na komemoraciji 11. obljetnice kornatske tragedije u kojoj je živote izgubilo 12 vatrogasaca.


Sudionici komemoracije za 12 poginulih vatrogasaca u naglom požaru prije 11 godina, nazočili su misi, položili vijence te se uputili prema križevima posvećenim vatrogascima koji su tragično izgubili živote.

Vezani članci Slika nije dostupna Vatrogasni vještak: Požar na Kornatu nije bilo moguće gasiti bez kanadera Slika nije dostupna Suđenje Slavici: 'Nisam vidio Pilatus!'

Osim tuge i sjete koja je prevladavala tijekom komemoracije za poginule vatrogasce, prisutna rodbina, prijatelji i poznanici još su jednom istaknuli kako nedostaje prava istina o tome što se prije 11 godina dogodilo na otoku Kornatu. Mnogi su i dalje razočarani te ne vjeruju da će za svojih života doznati pravu istinu oko tog tragičnog događaja.

Državni vrh je na komemoraciju poslao izaslanike, odnosno glavnog vatrogasnog zapovjednika Zlatka Cvitakovića i šefa DUZS-a Dragana Lozančića. Oni su istaknuli da je kornatska tragedija bila opomena za cijeli sustav te da se otad tijekom godina vatrogasni sustav popravio.

Jedna od najvećih mirnodopskih nesreća u Hrvatskoj

Kornatska tragedija jedna je od najvećih mirnodopskih nesreća zabilježenih u Hrvatskoj, a u njoj je smrtno stradalo 12 vatrogasaca od njih ukupno 13. Tragediju je jedini preživio 23-godišnji Frane Lučić iz Tisnog.

U požaru na Kornatu poginulo je šest vatrogasaca iz vatrogasne postrojbe Šibenik - Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić, Gabrijel Skočić i Hrvoje Strikoman, a još sedmero je preživjelo uz teške opekline po tijelu - od kojih je petero prebačeno na liječenje u Zagreb (Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija i Marinko Knežević) no zbog težine opeklina nije im bilo spasa.

Ante Juričev-Mikulin bio je posljednji vatrogasac iz kornatske tragedije koji je preminuo zbog teških opeklina u bolnici u Splitu 16. rujna 2007. godine.

Rezultati istrage koja je trajala više od osam mjeseci i koju je provela stručna skupina multidisciplinarnim vještačenjem, pokazali su da je uzrok tragičnog požara bila prirodna pojava, odnosno fenomen poznat kao izgaranje nehomogene plinske smjese.

Plinovi nastali izgaranjem vegetacije akumulirali su se u prostoru klanca iznad uvale Šipnate, a dolaskom požara nošenog jakim vjetrom, ti su plinovi naglo izgorjeli, i to na temperaturama višima od 1200 stupnjeva Celzija, uz brzinu kretanja većom od 40 metara u sekundi. Opisani fenomen rijetka je pojava, a slični slučajevi zabilježeni su u Australiji 18. siječnja 2003., u blizini Canberre i na Korzici 17. rujna 2000. godine, pored mjesta Palasca.

Dio javnosti kao i obitelji stradalih nisu prihvatili to objašnjenje te i dalje smatraju da im nije do kraja otkrivena prava istina o okolnostima stradavanja njihovih najmiliji.

Zbog odgovornosti za pogibelj vatrogasaca i propuste sudilo se bivšem vatrogasnom zapovjedniku JVP Šibenik Draženu Slavici, no on je 2013. u prvostupanjskom sudskom postupku oslobođen optužbi. Vrhovni sud srušio je tu presudu, a novim suđenjem Slavica je krajem travnja ove godine po drugi put oslobođen optužbi.

Spomen križevi na Kornatima dovršeni su 23. svibnja 2010. godine.