Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Danas se obilježava Dan planete Zemlje s namjerom da se ojača svijest i poštovanje ljudi za prirodni okoliš našeg planeta. Planet Zemlja jedini je svemirski dom za današnjih 7 milijardi ljudi te svu floru i faunu i jedino mjesto za koje znamo da na njemu postoji život.


Počeci obilježavanja toga dana sežu u 1970. godinu kad su pod vodstvom američkog senatora Gaylorda Nelsona diljem SAD-a održane prve masovne demonstracije za zaštitu okoliša na kojima je sudjelovalo više od 20 milijuna ljudi.

Vezani članci Tekstilni otpad sve štetniji za okoliš - 8 Umjesto da se reciklira, završava na odlagalištima ili se spaljuje. Kako riješiti problem tekstilnog otpada? Borba Hrvatske protiv klimatskih promjena - 3 Hrvatska na putu do klimatskih promjena: Doznajemo koji su nam aduti, a gdje kaskamo za svijetom

Takozvani 'nacionalni skup o okolišu', organiziran kao svojevrstan odgovor na njegovu posvemašnju degradaciju, doveo je pitanje zaštite okoliša na političku pozornicu. Obilježavanje Dana planeta Zemlje na međunarodnoj razini ponovno je aktualizirano 1990. kad je u manifestacijama Dana planeta Zemlje sudjelovalo više od 200 milijuna ljudi diljem svijeta, što je dalo velik poticaj održavanju Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru 1992.

>> U sljedećih 90 godina razina mora mogla bi skočiti za metar

Na njoj je velik broj predstavnika vlada i nevladinih udruga uskladio dugoročan program za promociju održivog razvoja. Važnu ulogu u zaštiti okoliša imali su i astronauti misije Apolo kad su 1968. fotografirali Zemlju. Slika malenoga, plavog, krhkog i prekrasnog planeta postala je omiljelim posterom s milijunskom nakladom.

U Hrvatskoj se taj dan organizirano obilježava od 1990., a tradicionalno ga obilježavaju udruge za zaštitu okoliša kako bi upozorile javnost na važnost očuvanja okoliša. Ovim se Danom želi skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji.

Naglim razvojem industrije i porastom potrebe za energijom dolazi do otpuštanja velikih količina otrovnih tvari u atmosferu i povećanog iskorištavanja fosilnih goriva. Također, želi se potaknuti ljude da ponovno uspostave kontakt s prirodom i postanu svjesni ekološke krize. U Hrvatskoj se reciklira tek oko 10 posto otpada, dok je prosjek EU 27 posto. Plan EU je dostići 50 posto recikliranja do 2020.godine.

Kako biste i vi pridonijeli očuvanju planeta Zemlje reciklirajte otpad te štedite energiju i resurse:

- Staklo je materijal koji se u potpunosti može reciklirati, a da bi staklena boca bačena u prirodu nestala potrebno je 4.000 godina. Stoga, staklene boce odlažite u posebno označene kontejnere

- Papire odlažite u posebne kontejnere jer ćete na taj način pridonijeti čuvanju šuma i zaštiti okoliša

- Baterije sadrže teške metale koji zagađuju okoliš. Također, i za njih postoje posebni kontejneri u koje se trebaju odlagati

- Za razgradnju plastičnih boca u prirodi potrebne su stotine godina. Njih možete odložiti u posebne kontejnere ili ih vratiti u trgovine koje nude tu mogućnost uz povratnu naknadu

- Racionalno koristite vodu

- Štedite energiju, gasite sva svjetla koja vam ne trebaju te kućanske aparate

Prilikom obilježavanja Dana planeta Zemlje, na svjetskoj se razini velika važnost pridaje onečišćenju atmosfere i problemima koji iz toga proizlaze. Razlog je tomu činjenica da onečišćenje atmosfere pogađa sve zemlje bez obzira na to koliki je udio pojedine zemlje u onečišćenju. Štoviše, često su posljedice najizraženije u zemljama u razvoju koje imaju mali udio u onečišćenju.

Zaštita atmosfere na svjetskoj razini

Dva su važna dokumenta vezana za zaštitu atmosfere na svjetskoj razini. Montrealskim protokolom, koji je stupio na snagu 1989. godine zabranjena je upotreba tvari koje oštećuju ozonski sloj. Već nakon nekoliko godina ukupna emisija plinova koji uništavaju ozon bitno se smanjila. Smanjenje upotrebe tvari koje uništavaju ozon bilo je relativno lako provesti, budući da su oni lako zamjenjivi i nemaju veliko značenje za ukupno gospodarstvo. Puno je veći problem smanjenje emisije stakleničkih plinova čiji porast uzrokuje porast temperature na površini Zemlje.

Drugim važnim dokumentom, Kyotskim protokolom, koji je potpisan 1997. godine, nastojalo se regulirati pitanje emisije stakleničkih plinova. Države potpisnice obvezale su se da će do 2012. godine smanjiti do 2012. godine smanjiti emisije štetnih plinova na 5,2 posto ispod razine emisije 1990. godine. Svakoj državi određene su različite kvote smanjenja, što ovisi o stupnju njezinog ekonomskog razvoja. Za Kinu, Indiju i ostale zemlje u razvoju nisu predviđena nikakva ograničenja emisije. U međuvremenu, većina je potpisnica povećala emisiju stakleničkih plinova.

Vlada SAD-a, države koja ima najveći udio u emisiji stakleničkih plinova, nije ratificirala Kyotski protokol jer ga je smatrala prijetnjom svojemu razvoju. Uz to Kina, čija je emisija stakleničkih plinova također visoka, nije obuhvaćena Kyotskim protokolom.

Protokol iz Kyota II.

Nakon što je istekao Kyotski protokol, 2012. je produžen do 2020. Time je pokrenut Protokol iz Kyota II. i izbjegnuta propast dvadesetogodišnjih napora Ujedinjenih naroda u smanjenju emisija plina s učinkom staklenika. Protokol iz Kyota II. obvezuje Europsku uniju, Australiju i desetak drugih razvijenih zemalja na smanjenje emisija plinova s učinkom staklenika do 2020. godine. Zemlje koje su se obvezale predstavljaju tek 15 posto emisija tog plina u svijetu, ali radi se o jedinom dosad dogovorenom sporazumu.

Na sjednici Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime održane 2007. godine u Bonnu stručne radne skupine koje su radile u okviru Međunarodnog tijela za klimatske promjene proučavale su porast koncentracije emisija stakleničkih plinova u atmosferi što je utjecalo na promjenu srednje temperature na kopnu i u oceanima do dubine od 3000 m te s tim u vezi i smanjenje ledenjaka i ledenog pokrova na polovima. Utvrđeno je da je čovjekov utjecaj presudan za navedene promjene sa 90 posto vjerojatnosti.

Smisao Dana planeta Zemlje je, osim da upozori svjetsku javnost na probleme okoliša i pokrene političke elite na djelovanje, i da kod svakog pojedinca usadi svijest o očuvanju okoliša te promiče one načine ponašanja ljudi koji neće štetiti okolišu te stvarati naviku takvog ponašanja. U tom smislu velika je odgojna uloga obrazovnog sustava koji mora promicati takve načine ponašanja. Recikliranje otpada (papira, stakla, smeća, plastike…), pravilno odlaganje otpada štetnog po okoliš (baterije, razni električni uređaji…), štednja energije, racionalno korištenje vode u kućanstvu i niz drugih mjera primjer je kako i mi možemo pridonijeti očuvanju okoliša i sačuvati ga za generacije koje dolaze.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju