ŽALOSNO ALI ISTINITO "Najčešće dječja prava krše oni koji bi ih trebali najviše štititi"

Dan je dječjih prava pa u skladu sa zapadnim standardima volimo isticati da bi nam djeca trebala imati pravo na donošenje odluka, izražavanje, pristup informacijama. A tužna nam je svakodnevica da trećina hrvatske djece živi na rubu siromaštva.

Pročitajte i ovo pala odluka Roditelja zakopanih beba uskoro izlaze na slobodu: Sud prihvatio žalbu u Našicama Uočila je veliki problem današnjice i pokrenula jedinstven program: Ni kiša, ni snijeg mališanima ne smetaju za istraživanje i igru

Kad su zlostavljana, a više od pola ih na neki način jest, djeca se uvijek moraju obratiti roditeljima. "Najčešće dječja prava krše roditelji, dakle oni koji bi ih trebali najviše štititi", kaže pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić. Upitana na koji način, odgovara: "Neadekvatna briga od djeci, sukobi u brakorazvodnim parnicama, pa i fizičko kažnjavanje... Kad imate dvoje odraslih ljudi, nikome nikad ne padne na pamet da bi fizički obračun bio nešto što je prihvatljivo. To je podložno i prekršajnim i kaznenim postupcima. Kad su u pitanju djeca nekako nam se kriteriji mijenjaju. Ako nitko ne vidi, nije podložno ničemu".

Na pitanje jesu li ih roditelji znali udariti po guzi kad su bili mali, Andrea Brozić, srednjoškolka iz Rijeke, kazala je: "Rijetko, ali ne dovoljno jako da bih ja to shvatila kao da su moja prava oštećena", a njena kolegica Karla Bego dometnula je: "Ja sam se uvijek svađala s bratom pa bi i mene i njega". Ali i dalje su se svađali, kaže ona, batine nisu upalile.

Batinaju se učenici i međusobno, po Facebooku. Osmaš Paulo kazao je kako je jedan njegov kolega napisao da su on i još jedan dječak vjenčani, ali je to brzo morao maknuti. Sedmašica Jelena kazala je kako su je znali zadirkivati jer je najniža, kao da je prvašić, a šestašica Ana ispričala je da je zafrkavaju jer je mršava. Nikolina Filipović, srednjoškolka iz Rijeke, kazala je da joj se često smiju zbog izgleda, ali je to ne dira. "Ne bih se nazvala lijepom, ali radim što želim sa sobom."

Na pitanje imaju li prosvjetni radnici sad više problema s djecom jer su slobodnija, kreativnija, malo drugačije odgajana, Damir Šegota, ravnatelj Škole za primjenjenu umjetnost iz Rijeke, kaže: "Pa imamo problema, jer su nekad odgoji bili drugačije prirode. Vremena se mijenjaju, a mi se ne možemo tako brzo reagirati kao što se vrijeme mijenja pa malo kaskamo za nekim stvarima".

Kaskamo i za nekim pravima. Pa ne možemo trećini djece ispoštovati pravo na kvalitetnu hranu, toplu kuću i zdravlje.