U vladinu programu od 2007. do 2011. postoji stavak da palijativnu skrb i hospicij treba uključiti u zdravstveni sustav mreža uz referalni centar najkasnije do prosinca 2008., no to, upozorila je Brankica Crljenko, do danas nije učinjeno.
Iako se za to zauzimala na mnogim saborskim sjednicama, njezini su prijedlozi, ustvrdila je, naišli 'na hladno ignoriranje vlasti'.
'Danas moram konstatirati da ništa od onog što je vlada sama sebi zadala nije realizirano, a u praksi palijativna skrb u Hrvatskoj gotovo da i ne postoji', rekla je Crljenko.
Naglasila je kako, unatoč obvezama koje je pred Hrvatsku stavila Europska unija, još nismo nigdje organizirali nijednu modernu instituciju palijativne skrbi uključenu u zdravstveni sustav, niti smo razvili sustav edukacije iz područja palijativne skrbi na svim razinama.
Crljenko i Ostojić su rekli kako godinama upozoravaju na potrebu opremanja i adaptacije četvrtoga kata kninske bolnice na koji bi se smjestile osobe u terminalnoj životnoj fazi, ali i na potrebu sklapanja ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te definiranja cijena usluga na produženom liječenju.
'Trenutačno na odjelu produženog liječenja u Kninu leži 80 pacijenata i time je dosegnut maksimalan kapacitet, liste čekanja su od 30 do 50 pacijenata iz Šibenika, Splita i Zadra i to sve u vrijeme dok četvrti kat kninske bolnice zjapi prazan i neiskorišten', ustvrdila je SDP-ova saborska zastupnica i dodala da bi se njegovom adaptacijom dobilo još sedamdeset postelja, a Knin ima sve uvjete da bude prvi palijativni centar za cijelu regiju.
Po njezinim riječima, premijerka je nedavno dva puta posjetila Knin, ali ne i umiruće na odjelu produženog liječenja. Taj odjel, kako je rekla, vjerojatno nije dobra scenografija za priloge u kojima se neopravdano veliča njezin lik i nekakvo djelo. (Hina)
