Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade u petak rekao je kako je DORH u izvješću predložio da se u vezi nagodbe s vatrogascem Franom Lučićem stradalim na otoku Kornatu 2007., kojemu je utvrđena invalidnost od 90 posto, isplati nešto više od 5 milijuna i 400 tisuća kuna, kao i mjesečna renta u iznosu od 6000 kuna.
"Na ime tuđe njege i pomoći iznos od 4500 kuna te još 1500 kuna za vitamine i medicinske preparate", pojasnio je Plenković naglasivši kako se ovaj prijedlog "ne može shvatiti kao priznanje odgovornosti hrvatske države za tragediju koja se dogodila".
Vlada je usvojila ovu odluku.
"Dovršen je kurikul povijesti"
Premijer se osvrnuo na posjet bivšeg belgijskog premijera i bivšeg predsjednika Europskog vijeća Hermana van Rompuya. Osvrnuo se i na obilježavanje 350 godina Bogoslovnog fakulteta, ali komentirao kraj aktivnosti vezano za kurikule i obrazovnu reformu.
"Došli smo i do kraja aktivnosti koje se tiču svih kurikuluma, radnu skupinu oplemenili smo s još tri člana i postigli kvalitetan konsenzus oko kurikula povijesti. On je dovršen, ministrica će ga usvojiti i njegova se objava u Narodnim novinama očekuje sredinom idućeg tjedna. Osjetljive teme iz povijesti 20. stoljeća poput holokausta primjereno su obuhvaćene, Domovinski rat detaljno je obrađen", rekao je premijer.
"Mektićeve optužbe su besmislica"
Komentirao je i optužbe ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića da su hrvatski obavještajci bili dio tajne operacije čiji je cilj bio pokazati da u toj državi djeluju naoružane skupine radikalnih islamista te ih nazvao "besmislicama" i "manipulacijama".
"Te su Mektićeve izjave takve da osim riječi 'besmislica', 'manipulacija' i 'zlonamjerna tvrdnja' ne zaslužuju nikakve dodane i daljnje komentare", rekao je Plenković.
"Hrvatska je članica NATO saveza i Europske unije, zemlja koja se zajedno s drugim partnerima angažira u borbi protiv terorizma i u tom smislu će nastaviti surađivati sa svim zemljama u okruženju, uključujući i sa BiH, na odgovoran način", zaključio je premijer.
Premijer je komentirao i pitanje komemoracije na Bleiburgu.
"To je najveća povreda ljudskih prava u 20. stoljeću. Glavni cilj mora biti komemoracija žrtvama, nadam se da će u dijalogu biti pronađeno primjereno rješenje. Mi osuđujemo negiranje te velike tragedije hrvatskog naroda, kao i veličanje ustaškog i svakog drugog totalitarnog režima", rekao je Plenković.
Premijer je na sjednici Vlade izrazio svoju sućut nakon napada na Novom Zelandu.
"U ime Vlade i svoje osobno najoštrije osuđujem jutrošnji gnjusni teroristički čin u Christchurchu i izražavam sućut i poštovanje obiteljima žrtava te vlastima u Novom Zelandu", poručio je premijer.
Članovi Vlade raspravili Nacrt prijedloga zakona o zemljišnim knjigama
U saborsku proceduru Vlada je sa sjednice u petak uputila novi prijedlog zakona o zemljišnim knjigama kojim će se, istaknuo je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, pojednostaviti postupanje u zemljišnim knjigama što bi, uz propisivanje rokova, trebalo dovesti do bržeg postupanja u zemljišnim knjigama.
Predloženim zakonom definiraju se novi poslovni procesi i instituti zemljišnoknjižnog prava u svrhu uspostave modernog, efikasnog i transparentnog sustava vođenja zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka u elektroničkom obliku.
Pojednostavljenjem procesa uskladit će se i veći broj zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka, čime će se povećati pravna sigurnost u postupanju s nekretninama. To je, ističe Bošnjaković, važno i za građane i za investitore koji žele ulagati u Hrvatskoj.
Sadašnji zakon u deset godina imao je devet izmjena i dopuna, koje su sve implementirane u novi zakon, a kao dodanu vrijednost novi zakon nudi daljnji normativni okvir za potpunu digitalizaciju zemljišnih knjiga, dodao je.
Novi zakon, naglasio je, nudi brze rokove postupanja, što trenutačno nije propisano zakonom te se sada cijeli zemljišnoknjižni postupak određuje kao hitni postupak te se propisuje rok za donošenje rješenja za svaki upis.
Tako je za redovne postupke (primjerice uknjižba prava vlasništva, uknjižba založnog prava, hipoteka) rok za donošenje rješenja 15 dana.
Za Državni inspektorat zakup, a potom i kupnja Inine zgrade u Šubićevoj
Državni inspektorat, koji će s radom započeti 1. travnja, radit će u zgradi Ine u Šubićevoj, koju će država zakupiti do kraja ove godine, a tada i kupiti od Ine, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada.
Vlada je, naime, dala suglasnost Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta da s Inom sklopi ugovor o zakupu poslovnog prostora u sklopu Inine poslovne zgrade u Šubićevoj, a za potrebe smještaja Državnog inspektorata i drugih tijela.
Prema toj odluci Vlade, zgrada Ine (odnosno zagrada Ina Naftaplina) u Šubićevoj treba se početi koristiti od 1. travnja kao uredski prostor za obavljanje poslova Državnog inspektorata te ostalih tijela.
Ugovor o zakupu sklopit će se na određeno vrijeme, od 1. travnja do 31. prosinca ove godine, a ugovorne strane - Republika Hrvatska i Ina, nakon isteka ugovora o zakupu pristupit će kupoprodaji tog prostora, istaknuo je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.
ZAR I TI, SINE BRUTE?
Putinova prijetnja
skandal u KBC-u!
