Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u utorak se susrela s tročlanim predsjedništvom BiH u Zagrebu i razgovore ocijenila konstruktivnim, održanim u ozračju prijateljstva, suradnje i optimizma, i izrazila uvjerenje da će odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine ubuduće ići u dobrom smjeru te da postoji volja za rješavanjem otvorenih pitanja.
Na konferenciji za novinare nakon razgovora s Bakirom Izetbegovićem, Mladenom Ivanićem i Draganom Čovićem u društvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Čovićem, predsjednica Grabar-Kitarović je rekla da se na sastanku razgovaralo o pitanju euroatlantskih integracija BiH i bilateralnim temama.
"Poslala sam sasvim jasnu i čvrstu poruku o potpori Hrvatske i moje osobno", BiH na putu u članstvo EU, rekla je Grabar-Kitarovi pojasnivši kako Hrvatska smatra da je članstvo BiH u tim dvjema organizacijama jedan od preduvjeta za trajni mir, stabilnost i prosperitet cijelog jugoistoka Europe.
"Hrvatska je osobito zainteresirana za sudbinu hrvatskog naroda u BiH, kao jednog od triju konstitutivnih i jednakopravnih naroda, za njegov politički, gospodarski i svaki drugi napredak" rekla je predsjednica.
Ocijenivši da su bilateralni odnosi vrlo dobri, Grabar-Kitarović je rekla da postoji nekoliko otvorenih pitanja, ali i "dobra volja za njihovo rješavanje", izrazivši nadu da će se u razgovorima izvršnih vlasti dviju zemalja ta pitanja nastaviti rješavati, ali i "postavljati pretpostavke za puno bolji gospodarski razvoj i trgovinsku suradnju između dviju država". Predsjednica je osobitu podršku izrazila razvoju prometne i energetske infrastrukture između dviju zemalja te nadu da će Hrvatska i Bi zajednički uspjeti osigurati "europska i druga sredstva" za financiranje jadransko-jonske autoceste i Koridora Vc ali i drugih prometnih pravaca od značenja za gospodarski razvitak i trgovinu između dviju zemalja.
"Iako postoje otvorena pitanja, ozračje koje smo stvorili ukazuje na to da je odnos između dviju zemalja i više nego prijateljski i da u tom pravcu treba nastaviti" kako bi ga se do kraja prenijelo na funkcioniranje izvršne i zakonodavne vlasti u Hrvatskoj i BiH rekao je novinarima predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović.
Osobitu je zahvalu uputio Hrvatskoj na nesebičnoj pomoći BiH na njezinom euroatlantskom putu, posebno zbog svih resursa koje je Hrvatska toj zemlji stavila na raspolaganje, zbog čega je ona 15. veljače mogla predati zahtjev za članstvo u EU.
Čović je rekao da je situacija s članstvom BiH u NATO-u složenija, ali i izrazio uvjerenje da će Hrvatska, a osobito predsjednica Grabar-Kitarović zbog svih dužnosti koje je do sada obavljala među ostalim i u NATO-u biti toj zemlji od velike pomoći. Čović je naglasio kako se ta zemlja mora, "i hoće", vrlo brzo pozabaviti rješavanjem svojih unutarnjih pitanja i da legitimni predstavnici svih triju naroda, Hrvata, Srba i Bošnjaka, moraju pronaći rješenje za tamošnja otvorena pitanja.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o mogućem pritisku migrantskog vala na BiH Čović je odgovorio da BiH dosad, iz raznih razloga, nije bila na udaru migrantskog vala i da je broj prelazaka njezine granice zanemariv u odnosu na val koji pogađa Europu, osobito zemlje na balkanskoj ruti, Makedoniju, Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i Austriju.
Hrvatska predsjednica rekla je da je ohrabruje dogovor iz Bruxellesa o načelima postupanja s priljevom migranata te izrazila nadu da će se Europska unija uskoro usmjeriti na najbitnije, a to je rješavanje korijenskih uzroka krize.
"Svatko ima pravo učiniti sve što može kako bi si osigurao bolji život, ali kapaciteti država članica EU ne dopuštaju da primimo svo siromaštvo i bijedu ovog svijeta", rekla je Grabar-Kitarović.
Ocijenila je da se učinke migrantske krize može ublažiti uz jasne kriterije u vezi prava na dolazak u EU, borbu protiv trgovine ljudima i humano zbrinjavanje ljudi, dodavši da su to kratkoročna i srednjoročna rješenja, ali da je migrantska kriza problem s kojom će se Europa još dugo suočavati.(Hina)
