Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Europski sud za ljudska prava u 2012. je donio ukupno 23 presude, od čega je u pet slučajeva utvrdio da nije bilo povrede konvencijskog prava.


Broj predmeta u kojima su građani tužili Republiku Hrvatsku pred Europskim sudom za ljudska prava u 2012. je porastao za 45 posto u odnosu na godinu ranije, a u 2013. taj je broj uvećan za još 78 posto, izvijestila je zastupnica Hrvatske pred tim sudom Štefica Stažnik.

Vezani članci Europski sud za ljudska prava (Foto: Arhiva/AFP) Hrvatska izgubila dva spora pred Europskim sudom za ljudska prava Slika nije dostupna Hrvatska sve ćešće na meti tužbi pred Europskim sudom za ljudska prava

Podnoseći Hrvatskom saboru izvješće o radu svog ureda u 2012., Stažnik je istaknula povećanje broja predmeta koji se tiču prava na suđenje u razumnom roku, povrede prava na život, zabrane mučenja, ponižavajućeg i nečovječnog postupanja, povreda prava na mirno uživanje vlasništva itd.

Evo za što se sve tuži Hrvatsku pred Sudom za ljudska prava

Europski sud za ljudska prava u 2012. je donio ukupno 23 presude, od čega je u pet slučajeva utvrdio da nije bilo povrede konvencijskog prava.

Ured je koordinirao izvršenje 17 presuda, a građanima je na ime obeštećenja isplaćeno 325.950 eura, 70 posto više nego u 2011.

Krajem 2012. u postupku izvršenja ostale su 122 odluke Suda koje su prenesene u 2013., izvijestila je Stažnik.

Formiran Savjet za izvršenje presuda

Naglasila je da je riječ o složenim presudama, koje se u najvećem dijelu odnose na sustavne probleme u izvršenju konvencije.

Radi sustavnog pristupa izvršenju presuda Europskog suda za ljudska prava pri Uredu je formiran poseban Savjet za izvršenje presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava kao međuresorno tijelo, koji bi trebao omogućiti brzu komunikaciju između različitih tijela i otklanjanje sustavnih problema.

Prvi rezultat tog savjeta vidljiv je u 2013., kazala je Stažnik.

Pohvale zastupnici 

Zastupnica  pred Europskim sudom za ljudska prava dobila je danas u Saboru pohvale za svoj rad, a zastupnici su suglasni da ured zastupnice treba ekipirati i omogućiti mu bolju suradnju osobito s drugim tijelima Vlade.

Zastupnici su problematizirali podatak o rastu broja predmeta u kojima su građani tužili Republiku Hrvatsku pred Europskim sudom. 'Hrvatska nije društvo u kojem vlada poštenje, odnosno vjera u nepristrano i profesionalno sudstvo, a opterećenje broja predmeta na sudu u Strasbourgu rezultat je refleksije takve stvarnosti', rekao je Josip Kregar.

Kregar ističe da se upravo sprema donošenje odluke koju će pozdraviti hrvatski građani, a tiče se spora protiv Ljubljanske banke. Spor će, po svemu sudeći, završiti u korist štediša Ljubljanske banke što je veliko opterećenje za slovensku državu, ali veliko olakšanje za štediše kojima je nepravedno zakinuto njihovo pravo, rekao je Kregar.

Boro Grubišić (HDSSB) upozorava na podatake da je po broju stanovnika i broju tužbi pored Europoskim sudom Hrvatska zauzela treće mjesto u Europi.

Jadranska Kosor (nezavisna) navodi da je građanima na ime obeštećenja isplaćeno gotovo 326 tisuća eura, 70 posto više nego u 2011. Ti će iznosi, po svemu sudeći rasti, a pitanje svima nama je zašto domaći sustav nije adekvatno odgovorio, kaže Kosor.

Nadica Jelaš (SDP) smatra da bi štetu zbog pogrešnog postupanja državnih institucija trebalo spustiti na same institucije, čak do razine djelatnika u tim institucijama.

Takvo mišljenje dijeli i Grubišić. "Kada bi onaj tko je bio 'glavni štetočina' u financijskom smislu snosio odgovornost, to bi možda bio prvi primjer koji bi, možda, popravio situaciju", kaže Grubišić. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook