Britancima zanimljiva luka Gaženica

Britansko veleposlanstvo u Zadar dovodi 30-ak predstavnika kompanija spremnih za investiranje novca. Luka Gaženica zbog svoje buduće važnosti čini im se najzanimljivija. Na gradilištu buduće zadarske luke radi se danonoćno. Recesija nije usporila projekt vrijedan 240 milijuna eura. Potencijal je prepoznat i u Velikoj Britaniji i nekoliko kompanija želi investirati novac.

Pročitajte i ovo Modernizacija HV-a Anušić: "Hrvatska u 2025. doseže dva posto ulaganja u obranu" Svađa Zagreba i Zadra Jedna od najskuplih investicija na Jadranu otvorena i treći put

>> Hrvatska novac poklanja Italiji, Crnoj Gori i Sloveniji!

'Imamo, dakle, neku vrstu uvjeravanja od strane predstavnika britanskog veleposlanstva da su doista ozbiljni ljudi, ljudi koji donose odluke, iz kompanija koje vrijede milijarde eura, koji investiraju po čitavom svijetu', kaže Dražen Grgurović, zadarski gradonačelnik. Za četiri godine na ovom će mjestu biti izgrađena jedna od najvećih i najvažnijih mediteranskih luka. Otvorit će se više od tisuću novih radnih mjesta. Zadar će postati važna točka transeuropske prometne mreže, a očekuje se i nova poveznica istočnog i zapadnog tržišta.

Ulaganje u širu regiju i turizam

'Svaka se investicija mora gledati malo šire. Dakle to je jedan ciklus gdje vi nemate samo ulaganje u luku, nego oni vam već tu i gledaju i željeznice i zaleđe i širu regiju i turizam', ističe Nataša Kalauz it trgovinskog odjela u Britanskom veleposlanstvu. Uz dobru cestovnu i zračnu povezanost, Gaženica bi trebala biti pokretač cijele regije. Pista zračne luke Zadar produžit će se za 500 metara. Radovi vrijedni 13 milijuna eura nužni su za razvoj cruising turizma. Europski fondovi pokrit će 85 posto troškova, a državni proračun ostatak.

'Očekuju se zrakoplovi najnovije generacije koji mogu prevesti preko 500 putnika. Dakle za prekooceanske letove', rekla nam je Katica Pupić Bakrač, direktorica zračne luke Zadar. Sav novac za buduću mega luku osiguran je kreditima Njemačke razvojne banke i Europske investicijske banke. Strani kapital olakšao bi plaćanje i rasteretio državni proračun. Potencijalni se ulagači dočekuju raširenih ruku.