Prijedlog zaključka o proglašenju Lustiga počasnim građaninom Zagreba na sjednicu Gradske skupštine uputio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Pročitajte i ovo
Važna obavijest
Dio Zagreba bit će večeras blokiran: Ovo su detalji posebne prometne regulacije
Posjet energani Spittelau
Gradski zastupnici u Beču: "Ovo želimo i u Zagrebu"
Lustig je tu počast dobio za "izniman doprinos promicanju vrijednosti demokratskog društva, filmske umjetnosti i kulture, razumijevanja među različitima, čime je trajno zadužio Hrvatsku i Grad Zagreb". Također se ističe da je Lustig jedini hrvatski dvostruki dobitnik Oscara.
Gradska zastupnica HDZ-a Dubravka Brezak Stamać u raspravi je istaknula kako je Lustiga trebalo proglasiti počasnim građaninom već puno ranije, a njegovo proglašenje počasnim građaninom Zagreba podržao je i zastupnik SDP-a Matej Mišić.
Veleposlanstvo Izraela u Hrvatskoj poslalo je čestitiku Lustigu povodom proglašenja počasnim građaninom grada Zagreba.
To nije prvo proglašenje Lustiga počasnim građaninom u Hrvatskoj, 2010. je proglašen počasnim građaninom Osijeka, a 2017. počasnim građaninom Čakovca.
Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman odlikovao je Lustiga 1994. godine Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom za zasluge u promicanju međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske.
U svojoj karijeri dobio je niz značajnih međunarodnih priznanja, primjerice 2014. godine mu je predsjednik Francuske dodijelio Odličje Viteza reda umjetnosti i književnosti, a iste je godine uvršten među 50 najboljih svjetskih filmskih producenata svih vremena, kao 29. na listi uglednog časopisa The Daily Beast.
Umirući su mi ostavili u amanet da pričam kako je bilo
“Moj broj je A3317. Dalek je put od Auschwitza do ove pozornice. Umirući su mi ostavili u amanet da, ako preživim, pričam kako je bilo”, rekao je Lustig nakon što je nagrađen filmskom nagradom Oscar kao najbolji producent 1993. godine za film "Schindlerova lista".
Rodio se u Osijeku 1932. godine. Zbog židovskog podrijetla bio je tijekom Drugog svjetskog rata zatočenik zloglasnih koncentracijskih logora Auschwitz i Bergen-Belsen. Većina članova njegove obitelji nestala je u koncentracijskim logorima širom Europe, uključujući i njegovu baku koja je ubijena u plinskoj komori i oca koji je ubijen u Čakovcu.
Iako vrlo mlad, uspio je preživjeti strahote logora, a na dan kada je oslobođen imao je samo 30 kilograma. Njegovo iskustvo iz logora ugrađeno je u "Schindlerovu listu", film Stevena Spielberga, kojem je pomogao uvjerljivo prikazati mučne scene iz koncentracijskih logora.
Lustig je 1955. godine diplomirao glumu na Akademiji dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, iste je godine počeo profesionalnu karijeru u zagrebačkom Jadran filmu, u to doba velikom poduzeću za proizvodnju i distribuciju filmova.
Ubrzo slijedi Lustigov angažman u gotovo svim inozemnim filmskim produkcijama na području bivše Jugoslavije. Radio je kao upravitelj lokacije (location manager), asistent režije, asistent produkcije i producent, a u nekoliko je filmova odigrao i manje uloge.
Od filmova i serija na kojima je tada surađivao najznačajniji su "Guslač na krovu", "Sofijin izbor", "Limeni bubanj", "Vjetrovi rata" i "Rat i sjećanja".
"Schindlerova lista" i "Gladijator" donijela mu nagrade Oscar i BAFTA
Lustig 1988. seli u SAD, gdje nastavlja graditi filmsku karijeru, prvenstveno kao producent. Blisko je surađivao s uglednim redateljima Stevenom Spielbergom i Ridleyjem Scottom, a producirao je veliki broj priznatih i nagrađivanih filmova, npr. "Pad crnog jastreba", "Hannibal", "Kraljevstvo nebesko", "Američki gangster"...
Dva filma iz toga razdoblja - "Schindlerova lista" i "Gladijator", donijela su mu nagrade Oscar i BAFTA. Njegov rad na mini-seriji "Drug Wars: The Camarena Story" okrunjen je nagradom Emmy. Svog Oscara za "Schindlerovu listu" 2015. je donirao Muzeju holokausta Yad Vashem u Jeruzalemu.
Lustig je niz godina bio aktivan u Hollywoodu, gdje je sudjelovao u radu Akademije filmskih umjetnosti i znanosti kao član Odbora za nominacije. Jedan je od inicijatora USC Shoah Foundation, zaklade posvećene izradi audio-vizualnih intervjua s preživjelima i svjedocima holokausta.
Od 2008. godine predsjednik je Festivala tolerancije – JFF Zagreb, do prije nekoliko godina poznatog pod nazivom Festival židovskog filma, koji se svake godine organizira u Zagrebu, ali i u gradovima nekoliko drugih država regije.
Već gotovo dva desetljeća Lustig drži predavanja na istaknutim hrvatskim i inozemnim fakultetima i javno govori o svojim iskustvima iz koncentracijskih logora. U zadnje vrijeme bavi se edukacijom mladih širom Hrvatske i regije, posebno u sklopu obrazovnog programa "Edukacijska jutra". (Hina)