Sve više ljudi doživi stotu. U odnosu na to, 20 godina samo je mali segment nečijeg života. Ali kada pogledamo koliko se značajnih promjena dogodilo u tom relativno kratkom razdoblju, možemo ga promatrati u svojevrsnom čudu. A za velik dio tih promjena bili bi zakinuti da nema telekomunikacija.
Brzina
Čini se da nikada nismo komunicirali više i raznovrsnije. Pa čak i doživljaje. Ponekad izraz lica govori više od 1000 riječi. Stoga nerijetko posegnemo i za gifovima koji odlično mogu dočarati osobi s kojom komuniciramo pametnim telefonima – kako smo doživjeli ono što smo upravo saznali ili kakav je to osjećaj izazvalo u nama.
Uz obilje načina na koje ćemo komunicirati ono što nam je na umu, to možemo i obogatiti uljepšavanjem. Primjerice fotografiju koju šaljemo, posluživši se raznim aplikacijama, možemo učiniti još ljepšom, još toplijom i još osobnijom.
„Sjećam se onog zujanja i čekanja prilikom spajanja na Internet prije 20 godina. To mi nimalo ne nedostaje'', kaže 40-godišnji Željko.
Vezani članci
Ne moramo više slušati zujanje prilikom spajanja na Internet. Sasvim suprotno, na Internetu smo gotovo stalno i sve ga više koristimo na prijenosnim uređajima, što nam omogućuje veliku slobodu. Za iznimno puno stvari oslanjamo se na naše pametne telefone. Ondje imamo velik broj važnih podataka o sebi. Zato nam je upravo iskustvo s tim, možemo reći, sasvim osobnim uređajima - veoma važno.
Danas ne želimo samo mobitel kojim ćemo nekoga nazvati i poslati mu SMS, već razmišljamo o brzini, kvaliteti i latenciji do koje dolazi prilikom povezivanja svih, prijeko potrebnih podataka. Od operatora tražimo ne samo da osiguraju zemljopisnu pokrivenost, već i kapacitet i brzinu koje su potrebne za streaming, „skidanje'' filmova ili većih datoteka. Koliko su teleoperateri ažurni praćenjem i zadovoljavanjem naših potreba, bave se neovisna međunarodna istraživanja P3. A sudeći prema njihovom istraživanju te uvijete najviše u Hrvatskoj zadovoljava A1.
Navigacija
Prije 20 godina bilo je uobičajeno kupiti veliku papirnatu autokartu. Raširili bismo je i pomoću nje pronalazili lokacije na koje trebamo doći u gradu, ili doći iz jednog grada u drugi. Niz žutih, crnih, zelenih i linija ostalih boja šarene palete, imao je svoju legendu koju smo morali proučiti kako bismo se na karti lakše snašli. Naravno, imalo je to svojih čari i mnogi se auto avantura s kartama rado prisjećaju.
„Bilo je nešto osobno u tome kada bih raširio kartu i morao pronaći rute i kada sam morao razmišljati o tome. Osjećao sam još dodatno postignuće kada bih uspio dokučiti kamo i kako doći. Ali danas to ne bih mijenjao za unošenje adrese i jako brzo učitavanje rute koju nude današnje digitalne karte. Radije tih dodatnih par minuta koje bi mi trebale za proučavanje karte, koristim na druženje s prijateljima'', rekao je 44-godišnji Ivan.
Valjalo je tada pripaziti i je li se nešto u cestovnim rutama od kada je napravljena karta promijenilo. I trebamo li u novčanik možda posegnuti, kako bismo kupili novu ažuriranu kartu.
Stanje na cestama pratili smo putem radija. Ali nije bila rijetkost da zapnemo u prometnom čepu. Zapravo 20 godina ne čini se tako puno. Ali u posljednjih 20 godina snalaženje s kartom i ažurnim podacima o stanju u prometu mnogo nam je olakšano.
Samo jednim pogledom na Google kartu imamo pregled ne samo najboljih ruta kojima možemo do svoje destinacije, već i onih kojima ćemo do cilja stići najbrže. Sve to za nas izračuna satelitski sustav kojeg zahvaljujući pouzdanim telekomunikacijama „držimo'' u džepu. Bitno je imati samo dobru internetsku vezu ili mrežni signal.
Dostupnost
Ako autokarta koju smo imali sa sobom prije 20 godina ne bi bila dovoljno ažurna, lako bismo se izgubili. Ili produljili vožnju u smjerovima koji bi bili zakrčeni prometnim kolapsom. Ako smo pri tome još žurili na poslovni sastanak ili se trebali naći s nekim srcu nam dragim, nismo im mogli javiti da kasnimo dok ne bi došli do telefonske govornice.
Danas, javiti nekome da kasnimo ili bilo koju drugu informaciju koju moramo prenijeti brzo, nikada nije bilo lakše. Ne samo da to možemo napraviti tako što ćemo nekoga istog trenutka nazvati i čekati da se javi, nego mu možemo napisati tekstualnu poruku, snimiti glasovnu poruku, fotografiju ili video i na taj način prenijeti što želimo reći. A poruku koju sami dobijemo možemo vidjeti, poslušati, pročitati upravo onda kada mi to poželimo i kada nama to odgovara.
„Kada dobijem poruku od prijateljice, nju uvijek želim brzo otvoriti i pročitati. Ali ako vidim da mi je poruku poslao netko s kim baš ne komuniciram tako rado, onda odgodim čitanje, otvorim kada sam ja na to spremna'', rekla je 25-godišnja Nikolina.
Raznolikost sadržaja
Kao što nikada nismo više komunicirati i dijelili informacije, tako nam nikada prije na raspolaganju nije bilo toliko sadržaja. Od informativnih, zabavnih, filmskih, sportskih televizijskih programa doesportskih na digitalnim platformama. Prije svega 20 godina, uglavnom su medijske kuće diktirale što će se prikazivati i kada. A ako nismo bili u mogućnosti sjediti ispred malog ekrana u doba kada se prikazivao program kojeg smo željeli gledati, ili nismo imali neku dobru dušu koja bi nam taj sadržaj snimila, našli bi se u situaciji „piši kući propalo''. Danas televizijski sadržaj snimamo, premotavamo – gledamo kada nama to odgovara. Još je bolja situacija s bespućima interneta. Čak ne moramo biti kod kuće, prijatelja ili nekog trećeg, da bismo pročitali vijesti, pogledali seriju, video spot…
Nešto što prije 20 godina nismo imali, a danas ima sve veću publiku je e-sport. Samo se u protekloj sezoni natjecalo gotovo 1300 igrača iz regije, odnosno Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Albanije. Pri tom je odigrano dvije tisuće mečeva. Proteklu sezonu A1 Adria lige pratilo je više od 140 tisuća gledatelja i gaming entuzijasta preko Twitch i YouTube platformi, specijaliziranog televizijskog programa esportsTV i uživo na gaming sajmu Reboot InfoGamer powered by A1, gdje se i održalo veliko LAN finale natjecanja.
I ta nam se lijepa mogućnost nalazi u džepu ili torbici. Sve što moramo napraviti je izvaditi je i informacije ili sadržaji koje tražimo su nam doslovno na dlanu, naročito ako za to imamo pouzdan internet.
„Kad smo kao klinci igrali igrice nismo mogli ni zamisliti da će to ovoliko narasti. To je sada pravi sport i gameri mogu zaraditi čak i više od profesionalnih sportaša. Nekad smo se okupljali u igraonicama da gledamo jedni druge kako igramo, a sada sve pratimo preko streamova'', rekao je 28-godišnji Marko.
Bolji i pismeniji
U moru aplikacija koje su nam olakšale male, ali nezanemarive životne situacije je i ona koja nas čini jezično spretnijima i ispravnijima. Nezgodno je to kada onome kome smo poslali poruku strši neka neispravna riječ. Napisali smo je, ali njezine netočnosti uopće nismo svjesni. Stoga edukacija o jeziku nikada dovoljno. U tome nam može pomoći mobilna aplikacija A1 Lappsus s kojom na zgodan način učimo puno o svom jeziku. Naime, ta aplikacija koristi naviku vlasnika mobilnih uređaja koji pogledaju zaslon svog telefona u prosjeku i do 150 puta dnevno. A1 Lappsus naviku čestog provjeravanja zaslona mobilnog uređaja pretvorila je u priliku za učenje ispravne primjene hrvatskog jezika. Tako svakog dana možemo biti barem malo pismeniji.
Gledajući unazad i uspoređujući prilike koje nam se danas nude, možemo se sasvim neopterećeno držati savjeta uglednog Oxfordskog profesora povijesti Yuvala Noah Hararija: „Ne želite se vratiti u povijest, danas nam je puno bolje''.
Pravila objave komentara