Odrastanje za sobom povlači različite promjene, ponajviše psihološke. Neki mladi tako se više povlače u sebe, osjećaju se usamljeno, pokušavaju pronaći svoje mjesto pod suncem ili se, nerijetko, identificiraju s osobama na društvenim mrežama te na taj način stvaraju iskrivljenu sliku o sebi i drugima.
Sve to dovodi do različitih negativnih emocija kod mladih. Kako se nositi s njima i kome se obratiti kada vam zatreba pomoć? U ta, ali i ostala pitanja platforma Pukotine pokušava dati dublji uvid ili neke od odgovora/smjernica.
Pukotinama je cilj otvaranje virtualnog prostora za mlade, ali i ostale generacije. Nastali su u doba pandemije kako bi mogli dati nadu, utjehu i podršku tijekom odrastanja.
Žele stvoriti prostor unutar kojeg mogu detektirati i definirati vlastite probleme, identificirati se s drugima i njihovim poteškoćama i "pukotinama", kao i otvoriti mogućnost za "lijepljenje i zacjeljenje".
Udruga BoliMe, koja kroz edukativno i umjetničko djelovanje nastoji mentalno zdravlje staviti u javni prostor i potaknuti dijalog, blisko surađuje s platformom Pukotine.
Pročitajte i ovo
GOST DNEVNIKA NOVE TV
Poražavajuća statistika i jeziv porast iskorištavanja djece za pornografiju: Stručnjak pojašnjava kako predatorima stati na kraj
"Može biti opasno"
Glumac i asistent na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti, 32-godišnji Adrian Pezdirc jedan je od osnivača udruge BoliMe. Pokušao nam je približiti i objasniti s kojim se točno problemima mladi danas suočavaju. Jedno od opasnih mjesta je - internet.
Adrian Pezdirc
(Foto:
Anamaria Batur/DNEVNIK.hr)
"Društvene mreže puno brže sazrijevaju u odnosu na čovjeka. Ne mislim da su loše, već da nismo dobro iskoristili priliku kako bismo mlade naučili kako ih koristiti. Zbog toga mogu biti opasne", upozorava Pezdirc.
U sklopu programa Fragmenti odrastanja, koji je bio prikazan u Sisku, Rijeci, Zagrebu, a uskoro će biti i u Varaždinu, pokušavaju mlade pozvati i naučiti ih kako na kvalitetan način koristiti internet.
Iako je "na minornoj razini" iskusio na vlastitoj koži nasilje na internetu, Pezdirc kaže da su njegove kolege imale puno gora iskustva, gdje je u nekim slučajevima intervenirala i policija. "Po njihovim iskustvima - to nije nimalo bezazleno. Dovodi do straha, tjeskobe. Oprezno s time", ističe Pezdirc.
Pročitajte i ovo
Nije komplicirano, a nekome može pomoći
Nasilje putem društvenih mreža i aplikacija za dopisivanje je stvarno i sve češće: Znate li ga prepoznati i spriječiti?
Iako društvene mreže kriju mnogo negativnih stvari, imaju i dobrih strana.
"Došli smo do zaključka da bilo koja vrsta aktivizma, čak i na društvenim mrežama - ako se dobro koristi, uvelike može pomoći ljudima koji se ne usude pričati", smatra Pezdirc.
Na pitanje smatra li da su mladi danas češće anksiozni, Pezdirc bez razmišljanja odgovara potvrdno. "Istraživanja posljednjih godina pokazuju porast tjeskobe i anksioznih poremećaja. Mislim da se mladi danas susreću s puno većim setom pitanja, možda i odgovora - više nego što su njihovi roditelji imali mogućnost.
Ljudski mozak ostao je na nekoj razini koja može procesuirati određenu količinu podataka kao prije sto godina, ali količina podataka i brzina danas su postale nevjerojatne. To stvara stres. Imali smo i pandemiju, potres, sada i rat. To su velike i važne teme o kojima se može učiti i na koji način koristiti alate za svakodnevni život", pojasnio je Pezdirc.
Institucije koče lakoću života
Mladi glumac je mišljenja da je u Hrvatskoj vidljiva pozitivna promjena po pitanju prihvaćanja različitosti. "Siguran sam da je u manjim sredinama promjena teža i sporija. U većim gradovima je veća fluktuacija", pojasnio je Pezdirc. S druge strane, dodaje, mlada smo demokracija i moramo još puno naučiti.
"Ne trebamo se baviti time što je netko nekada prije rekao, a i razne institucije koje su zadale ritam - ipak koče razvoj, lakoću i ljepotu života", napominje.
Kao veliki problem zapadnog društva mladi glumac ističe nedovoljna prava žena i manjina. "Protiv toga se treba boriti i biti aktivan", istaknuo je Pezdirc. Što se tiče hrvatskih škola i kvalitete obrazovanja o pitanjima ovisnosti i mentalnih poremećaja, Pezdirc je rekao da je naš kurikulum tema koja - stoji i čini se kako se nikada ništa neće promijeniti.
"Ne mislim da su žrtve samo učenici, već i profesori. Kroz BoliMe imali smo program Osjećam. Prošli smo 17 škola i zaključak je uvijek bio da su prekapacitirani i da nema dovoljno ljudi koji bi se bavili mladima. Zašto je politici interes da bude tako? Ne znam. Previše je programa i predmeta. Na mlade smo počeli stavljati puno veći teret nego što njihove glave mogu procesuirati", rekao je Pezdirc.
Pročitajte i ovo
MENTALNO ZDRAVLJE NAKON „KORONE“
Pandemija i dalje utječe na mentalno zdravlje studenata: Usamljenost i tjeskoba i dalje u porastu među mladima
"Usamljenost je na duge staze opasna"
No, osim problema sa stručnim kadrom, mladi glumac istaknuo je da su velik problem i sami roditelji. "Oni koji staju između škole i učenika u želji vlastite nadobudnosti i želje da njihovo dijete bude bolje i na višim pozicijama petljaju se tamo gdje im nije mjesto", istaknuo je.
Za kraj je poručio mladima, ali i svima ostalima da ne budu sami. "Probajte se okružiti ljudima kojima vjerujete i s kojima vam je ugodno. Usamljenost nije dobra. Samoća je naš izbor, ali ona nije ista kao i usamljenost. Usamljenost je na duge staze opasna. Nemojte se bojati. Kada te boli - moraš reći", kazao je i savjetovao ljudima da posjete platformu Pukotine, na kojoj mogu naći korisne informacije.
"Bavite se sobom, pustite druge da žive! Budite sretni da imamo što različitije ljude jer je u različitosti bogatstvo društva. U različitosti se događa prosperitet. Jedni od drugih možemo puno naučiti", zaključio je Pezdirc.
Cijeli razgovor s Adrianom Pezdircem pogledajte u priloženom videu.