Premijer Andrej Plenković u Parizu se sastao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom na konzultacijama, a komentirao je i neuspjeh HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima. Novinarima je odgovorio na pitanje o jučerašnjoj izjavi o tvrdoj kohabitaciji s novoizabranim predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem.
Pročitajte i ovo
Iza zatvorenih vrata
Procurili detalji sa sastanka Trump, Zelenski, Macron: "Pazili su da ga ne stjeraju u kut, a Trump se boji samo ovoga"
25. godišnjice smrti
Plenković poveo HDZ na Tuđmanov grob: "I dalje nas vodi u našim aktivnostima"
"Prije svega, pričekajmo dok prođe ovih nekoliko tjedana. Ne znam ponavljaju li se negdje izbori ili ne, sve to utječe na dinamiku.
Jednom kada stupi na dužnost, sukladno našim ovlastima naravno da ćemo voditi dijalog i surađivati. Oni koji dobiju povjerenje birača moraju raditi na dobrobit hrvatskog naroda. Mi imamo svoj program, svoju agendu, svoju političku filozofiju i platformu, on ima svoju.
Pokušat ćemo u onim temama gdje trebamo surađivati, pronalaziti zajednički jezik i interes koji je nacionalni, to je ono što je bitno. Sve ono što je rečeno u kampanji, kada bi se ja danas vratio na sve to, ne bismo baš puno surađivali", kazao je premijer Plenković.
Kazao je i što misli o izjavi predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića kako je Kolinda Grabar-Kitarović u drugom krugu predsjedničkih izbora vodila previše desnu kampanju.
"Morat ćemo sada otvoriti neke teme koje tu dugo stoje u prostoru. Mi smo kao Vlada, pa i ja osobno, stalno, od nultog trenutka, od 2016. pod nekim udarom laži, difamacija, etiketa od kojih niti jedna ne stoji. Neke su došla i od budućeg predsjednika, dakle one su bačenu e u eter u onoj parlamentarnoj kampanji.
Pa ih je onda krajnja desnica preuzela kroz svoje medijske izvore, društvene mreže, eksploatirala do mjere koja sedimentira milijardu puta izrečenu laž i neki negativni stav kod ljudi. Primjerice, je li HDZ otišao previše u centar ili previše u lijevo.
Kada bih čuo od nekoga argumentirao da smo da smo mi nešto učinili van našeg programa ili političke platforme, ja bih imao sluha o tome raspravljati. Ali o floskulama, lažima i difamacijama, ja ću se protiv njih boriti. Kao i svi mi", dodao je premijer Plenković.
Uvjeren je i da ga neće srušiti unutar stranke, a komentirao je i izjave Milijana Brkića i Mire Kovača koji su najavili kandidaturu u izbornoj noći
"Neće me sigurno srušiti. Imat ćemo unutarstranačke izbore na kojima se svatko može kandidirati. Onaj tko pobijedi, vodit će HDZ. Da smo nešto napravili krivo, da je ekonomija slabija, da smo međunarodno irelevantni, da smo izdali vojsku ili policiju - nema ni jednog pitanja, osim fluidnog dojma koji je inputiran od strane ljudi koji imaju svoju politički agendu, što je problem. Tako da odbijam tezu da je HDZ otišao lijevo.
Mnogi su i ranije najavili svoje kandidature. Nema nekog džentlmenskog ponašanja u politici, ljudi reagiraju i koriste prigode, to mi nije problem. Sutra ćemo raspraviti i analizirati što se dogodilo na izborima i zašto nismo ponovili uspjeh od prije pet godina. Bilo je puno onih koji su učinili sve da se to ne dogodi. Jedno su legitimni politički protivnici, drugo su oni koji su prije pet godina podržali predsjendicu, a sada nisu", kaže premijer.
Plenković je kazao i kako se čuo s predsjednicom koja kaže da će uzeti pauzu da se odmori te je razgovarao i s budućim predsjednikom kojem je čestitao.
Konzultacije s francuskim predsjednikom
Andrej Plenković s Emmanuelom Macronom je razgovarao o glavnim temama za idućih šest mjeseci koliko Hrvatska predsjeda vijećem Europske unije.
"Cilj ovih konzultacija je vidjeti kojom dinamikom raditi zajedno na najbitnijim političkim dosjeima ovih šest mjeseci, prije svega dogovor oko preostalih političkih, tehničkih i pravnih aspekata Brexita, da se ta priča završi s 31. siječnja, višegodišnji financijski okvir, politički najznačajnija i najkrupnija. Kako pronaći kompromis između zemalja netto uplatiteljica koje financiraju 80 posto europskog proračuna, zemalja prijatelja kohezije, 17 zemalja koje uplaćuju manje", kazao je premijer Plenković.
"Treća tema je sastanak na vrhu u Zagrebu između zemalja jugoistoka Europe i članica Europske unije. Naravno da ćemo posebno istaknuti pitanje kako postići rješenje da, po mogućnosti prije zagrebačkog sastanka u svibnju, otvorimo pregovore i riješimo tu deblokadu s Albanijom i Sjevernom Makedonijom."
"Vjerujem da postoji dobra volja i da se može pronaći rješenje. Očekujemo sada izvješće Europske komisije o određenim modifikacijama metodolodije pregovora u siječnju", dodao je.
"Četvrta tema je konferencija o budućnosti Europe. Hrvatska ima zadaću koordinirati stav članica Vijeća za tja proces koji će trajati oko dvije i pol godine. Bit će to jedna velika i široka debata senzibiliziranja javnosti o tome kakvu zajedničku europsku budućnost želimo graditi", kaže premijer.