Zakonom je određeno da izabrani predsjednik RH stupa na dužnost posljednjeg dana mandata svojeg prethodnika. Ustavom se propisuje i da se iznimka može učiniti ako predsjednik RH tijekom mandata premine, dade ostavku ili Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata. U tom slučaju izabrani predsjednik stupa na dužnost na dan objave rezultata izbora.
Pročitajte i ovo
Grabar-Kitarović prisegu je položila 15. veljače 2015. godine, a dužnost je od Ive Josipovića preuzela 18. veljače. Mandat joj je službeno počeo 19. veljače, ali malo uoči primopredaje dogovoreno je da ona dužnost ipak preuzme dan ranije, jer je Josipoviću mandat istjecao u ponoć te je s 18. veljače razriješio sve svoje ljude.
Iako je ceremonija svečanog polaganja prisege također trebala biti održana 19. veljače, ona je pomaknuta četiri dana ranije, između ostalog i zato što je tadašnji američki predsjednik Barack Obama za 18. veljače najavio održavanje globalnog summita o borbi protiv nasilnog ekstremizma, na koji je bio pozvan niz šefova država i vlada.
Ako se ne dogodi nešto slično,Milanović bi dužnost trebao preuzeti najkasnije 19. veljače, na dan kada Grabar-Kitarović istječe mandat. Svečana inauguracija obavlja se na Trgu sv. Marka, gdje izabrani predsjednik polaže prisegu pred sucima Ustavnog suda.
Tekst prisege propisan je zakonom i glasi: "Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana. Kao hrvatski državni poglavar držat ću se Ustava i zakona, brinuti za poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti, čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost države Hrvatske. Tako mi Bog pomogao".
Nakon inauguracije i polaganja svečane prisege obavlja se primopredaja dužnosti. Prije pet godina baš i nije sve prošlo glatko. Budući da je Grabar-Kitarović najavila kako će preseliti ured u rezidenciju u zagrebačkoj Visokoj ulici, tadašnja Vlada donijela je odluku kojom se ta rezidencija daje na upravljanje Uredu predsjednika.
Ivo Josipović je potom početkom veljače, prije no što je Grabar-Kitarović preuzela dužnost, kazao kako će pokrenuti proces preseljenja Ureda predsjednika u Visoku, na što su iz ureda Grabar-Kitarović poručili su da je to ugrožavanje nacionalne sigurnosti i onemogućavanje demokratske primopredaje vlasti. Nakon nekoliko burnih dana, sve se smirilo pa do preseljenja na kraju ipak nije došlo.
Netom uoči samog preuzimanja dužnosti pojavile su se informacije kako će se primopredaja održati bez prisustva medija, što je izazvalo prepucavanja između dva ureda, jer su iz oba tvrdili kako nisu to oni zatražili. Na koncu je nakon kraćeg privatnog razgovora ona ipak obavljena pred medijima, a Grabar-Kitarović i Josipović jedno drugome obratili su se pomirljivim riječima.
U govoru nakon objave neslužbenih rezultata drugog kruga izbora Grabar-Kitarović je između ostalog kazala kako Milanoviću "pruža ruku kako bi pokazali da prijenos vlasti može biti civiliziran".
Za komentar te njene izjave upitali smo bivšeg predsjednika Ivu Josipovića, koji je za DNEVNIK.hr kazao kako su po njegovom dosadašnjem iskustvu preuzimanja bila civilizirana te da je takvo bila i ono kad je preuzimao dužnost od Stipe Mesića, kao i predaja dužnosti Kolindi Grabar-Kitarović.
"Riječ je o jednom protokolarnom susretu, ali važnije od toga jest razgovor koji izabrani predsjednik i onaj koji predaje dužnost obavljaju nasamo, a u kojem se prenose informacije o detaljima rada i funkcioniranju ureda. U Uredu predsjednika ima i ljudi koji ondje rade još od socijalizma i oni su zbog svog iskustva glavni oslonac u tom procesu preuzimanja", rekao je Josipović.
-
Objavila CarinaEuropom se širi nova varijanta virusa: Kina zabranila dio uvoza iz Hrvatske
-
Važno je znatiJeftino je, ali krije brojne opasnosti, od Brankine kuće ostalo je samo zgarište: Ako se tako grijete, na ovo trebate paziti
-
Podrška od ranih danaRusija natuknula kako su prevezli Asada: "On je siguran i to..."
