VRATILI SE NA STVARNU POZICIJU Bili su se malo, kako narod kaže, zaigrali

Prije svega bi rekla da se Bruxelles vraća u svoju stvarnu poziciju što se tiče arbitražnog postupka, jer reakcije Europske komisije dominantno, nakon što je Hrvatska odlučila izaći iz arbitraže, su bile neprimjerene.

Pročitajte i ovo Stigla je pomoć ZRAKOPLOV JE SLETIO U Hrvatsku stiglo 37 tona humanitarne pomoći iz Dubaija Šefovi policija odlučili NAPOKON POMAK U Grčkoj će se razdvajati ekonomski migranti od stvarnih izbjeglica

Ona se malo, onako kao što narod kaže zaigrala, kao da je zaboravila da je Hrvatska punopravna članice kluba i da ona nema nikakvih mehanizama pritiskati jednu svoju punopravnu članicu u svojim odlukama i tražiti od nje da derogira odluku svojeg nacionalnog parlamenta.

Jednako tako kao što svojedobno nije imala mehanizma niti pritisnuti Sloveniju, kad je Slovenija ucjenom blokirala hrvatske pregovore i pokušala zaustaviti hrvatski put prema EU. Europska unija je već od samog početka, dakle dok Hrvatska još nije bila punopravnom članicom EU, bila samo posrednik, to u konačnici nije ni bila njezina politička ideja.

Donald Tusk: Na krizu s migrantima odgovoriti u duhu europskih vrijednosti

Političku inicijativu za arbitražni sporazum kao mehanizmom deblokade, donijele su SAD. Prema tome EU se sad vraća na svoju stvarnu poziciju, ona je političko tijelo i nikako se ne bi smjela mješati u rad pravosuđa, a arbitražni postupak to definitivno jest.

Danas je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović bila iznimno jasna, ono o čemu bi EU eventualno mogla diskutirati jest je li njezina zemlja članica povrijedila temelje, a to je Slovenija, na kojima počiva EU, to je visoki stupanj povjerenja zemalja članica i prije svega, vladavinu prava.

Izgubljeni Tusk

Europa u ovoj novijoj povijesti od ukrajinske krize na ovamo, nema odgovore na mnoga pitanja i meni je žao što ovo moram reći, dakle prilično nemušt komentar gospodina Donalda Tuska danas, koji je pomiješao kruške i jabuke, tko je kriv, tko nije kriv, kakav je Balkan, je li stabilan ili nije stabilan - moram priznati da ga nisam do kraja razumjela, pokazuje da EU i 23 godine nakon potpisivanja sporazuma u Maastrichtu nema jasno konsolidiranu svoju vanjsku i sigurnosnu politiku.

Ovo jest humanitarna kriza, ali ovo i jest ozbiljan sigurnosni problem za Europu i pred tom činjenicom ne treba zatvarati oči. Što se tiče Hrvatske, njezina pozicija će ovisiti o njezinom apsorpcijskom kapacitetu, a njezin apsorpcijski kapacitet za moguće izbjeglice, određuje nekoliko parametara.

Tu je naravno i naš geopolitički položaj, jer mi u susjedstvu imamo dva protektorata vrlo krhke stabilnosti i vrlo krhke protočnosti, a to su BiH te Kosovo. Odlučuje i naravno stanje državnih financija, jer te ljude koje primimo, moramo na neki način i uzdržati. Hrvatska će sukladno tome primiti određen broj ljudi, ako to bude bilo potrebno.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook