Nakon što je skupina pravnih i vojnih stručnjaka nedavno zatražila u podnesku Haaškom sudu status prijatelja suda u slučaju generala Ante Gotovine i Mladena Markača, odvjetnica Vesna Alaburić rekla je kako nema dvojbe da se pojedinci ili institucije mogu pojaviti kao prijatelji suda i u žalbenom postupku jer to jasno propisuju pravila tog suda, a odvjetnica Jadranka Sloković smatra da za to nema uporišta u žalbenoj fazi, no obje se slažu da podnesak može utjecati na sudsku odluku.
Pročitajte i ovo
Vratili se kući
Presuda koje ćemo se rado sjećati
Presude generalima
Tijek procesa: Evo što je zapravo tvrdilo tužiteljstvo, a što obrana
>> Svjetski stručnjaci: Treba ukinuti presudu Gotovini i Markaču!
'Postoji niz predmeta pred Haaškim sudom u kojima su se kao prijatelji suda u žalbenom postupku pojavile određene institucije, kao što su predmeti Florence Hartmann, Brđani i Milutinović', rekla je Alaburić.
Ona smatra da je podnesak u predmetu Gotovina i Markač pravovremen pa ga se doista može razmatrati kao potencijalni podnesak, o čemu će, dodala je, žalbeno vijeće donijeti odgovarajuću odluku.
Iako sud nema obvezujućih rokova za donošenje odluke, Alaburić drži da sud o podnesku mora odlučiti u tijeku žalbenog postupka. 'Nezamislivo je da se netko obrati sudu sa zamolbom ili zahtjevom' a da sud ne donese odluku već da to prešuti', ustvrdila je.
Pravilo je, napomenula je Alaburić, da sud kao prijatelje suda prihvaća one podneske za koje ocijeni da mogu pomoći u analizi i potpunijem sagledavanju pravnih aspekata pitanja o kojima treba odlučiti presudom.
Prema javnosti dostupnim informacijama o sadržaju podneska skupine vojnih i pravnih stručnjaka u predmetu Gotovina i Markač, Alaburić zaključuje da se radi o pravnim aspektima inkriminiranih događaja i pokušaju obrazlaganja sudu pravila postupanja jedne vojske prema vojnim pravilima.
U toliko bi ta pravna obrazloženja, ako sud prihvati analizu prijatelja suda, mogla pozitivno utjecati na ishod žalbenog postupka u korist naših generala, zaključila je Alaburić.
Ona je objasnila zbog čega Republika Hrvatska u istom predmetu nije dobila status prijatelja suda, ustvrdivši da je situacija bila bitno drugačija. Hrvatska se, kazala je Alaburić, zapravo upuštala u raspravljanje o činjeničnim aspektima predmeta što ne može biti predmet doprinosa jednog prijatelja suda zato što se prijatelj suda mora ograničiti na pravne teme. Drugi je razlog, dodala je, da se Hrvatsku, s obzirom na involviranost vrha državne vlasti u inkriminirane događaje nije moglo smatrati dovoljno nepristranom, što se od prijatelja suda očekuje.
Odvjetnica Jadranka Sloković ocijenila je da će podnesak, bio pravovremen ili ne, imati nekog utjecaja na odluku. Iako, po njezinu mišljenju, nema uporišta da skupina stručnjaka bude postavljena kao prijatelj suda u žalbenoj fazi postupka, drži da oni svojim autoritetom i znanjem, makar neizravno i s nekim neslužbenim utjecajem mogu utjecati na sudsku odluku u pogledu procjene zakonitosti granatiranja tijekom akcije Oluja.
To smatra mogućim iz razloga što je raspravno vijeće u prvostupanjskoj odluci restriktivno primijenilo kriterije koje ne poznaje kaznena sudska praksa, a koji bi mogli imati utjecaja i na druge predmete, te na praksu Međunarodnog kaznenog suda i druge kaznene sudove.
Sloković smatra da će žalbeno vijeće u svojoj odluci morati stavove suda prilagoditi sudskoj praksi.
Činjenica po kojoj skupina stručnjaka može neizravno ostvariti određeni značaj za Sloković znači da bi mogla doista dovesti do drugučije presude. No, drži da nije odlučna u pogledu utvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog poduhvata.
Sloković također smatra da se u žalbenoj fazi može koristiti institut prijatelja suda ako žalbeno vijeće o tome otvori raspravu i usuglasi se da mu je potrebna pomoć radi razjašenjenja.
Podnesak Haaškom sudu podnijela je 12. siječnja skupina uglednih zapadnih pravnih i vojnih stručnjaka pozivajući žalbeno vijeće da na temelju njihova stručnog mišljenja preispita zaključke prvostupanjske presude generalima Gotovini i Markaču o nezakonitim topničkim napadima tijekom operacije Oluja.
Podnesak je sastavila skupina od 12 pravnih i vojnih uglednih svjetskih stručnjaka. Među njima su profesori međunarodnog humanitarnog prava i umirovljeni časnici američke vojske, kao i bivši član haškog tužiteljstva do 2004. godine, William Fenrick. (Hina)