Zagreb i njegova okolica nešto su slabije razvijeni od Slovenije, dok Slavonija, Baranja i zapadni Srijem spadaju u rang najslabije razvijenih regija na Starom kontinentu.
Pročitajte i ovo
Pokazuje to najnovija studija Eurostata, statističkog ureda Europske unije (EU) iz Luxembourga, o usporedbi stupnja razvoja regija druge razine NUTS-a u EU-u, Bugarskoj i Rumunjskoj te Hrvatskoj. Riječ je o prvoj studiji eurostatističara o regionalnom razvoju u kojoj se obrađuje i naša zemlja.
Iako je Državni zavod za statistiku (DZS) u međuvremenu odustao od podjele Hrvatske na četiri statističke regije druge razine NUTS-a te je u Luxembourg uputio novi prijedlog podjele zemlje na samo dvije statističke regije, u Eurostatovoj se studiji Hrvatska prikazuje podijeljena na četiri regije – Zagrebačku, Središnju, Istočnu i Jadransku.
Prema podacima eurostatističara, bruto domaći proizvod (BDP) Zagrebačke regije koja je, u skladu s ranijim prijedlogom DZS-a, trebala obuhvaćati Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, 2003. je godine u paritetu kupovne moći iznosio je nešto manje od 15.000 eura po stanovniku, ili 68 posto prosjeka Unije. Zagrebačka se regija, prema tom pokazatelju, nalazi tek na 210. mjestu među ukupno 272 regije druge razine NUTS-a, koliko ih ima u EU-u, Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj.
Riječ je o nešto slabijem stupnju razvoja od onoga u susjednoj Sloveniji, koju eurostatističari promatraju kao jedinstvenu regiju druge razine NUTS-a, a u kojoj je BDP per capita u paritetu kupovne moći 2003. godine dosezao 76 posto prosjeka EU-a, što je našeg zapadnog susjeda svrstavalo na 190. mjesto regionalne razvojne ljestvice u Uniji i kandidatima. Ipak, utjehu Zagrepčanima može predstavljati podatak da je njihovo područje najrazvijenije ne samo u Hrvatskoj, nego i u kandidatskom klubu.
Sve ostale regije u novim članicama Unije prema stupnju razvoja znatno zaostaju za regijama u starim članicama
K tome, Zagrebačka se regija, kao i jadranski dio Hrvatske, razmjerno brzo razvija u odnosu na ostale regije u Hrvatskoj i na Starom kontinentu, te je već sada razmjerno bogatija i od niza regija u EU-u, posebice onih u Poljskoj.
Inače, najrazvijenija regija u Uniji i dalje je središte Londona (Inner London) u kojem BDP po stanovniku prelazi 60.000 eura (iskazano u paritetu kupovne moći), što je gotovo tri puta više od prosjeka Unije, koji je 2003. godine iznosio nešto manje od 22.000 eura. Za britanskom metropolom na regionalnoj razvojnoj rang-ljestvici slijede Bruxelles, Luksemburg i Hamburg, kao i Ile de France koji obuhvaća Pariz i okolicu, te Beč.
Najrazvijenija među regijama u novim članicama EU-a Češka je prijestolnica Prag u kojem bruto domaći proizvod po stanovniku doseže 30.000 eura u paritetu kupovne moći, što je za 38 posto više od Unijina prosjeka. „Zlatni grad“ je po tome 2003. godine zauzimao 19. mjesto na ljestvici 272 regije EU-a, zemalja pristupnica i Hrvatske. Razmjerno je dobro plasirana i regija Bratislave, čiji BDP po stanovniku u paritetu kupovne moći za 16 posto prelazi Unijin prosjek.
Obrazac regionalnog razvoja u EU-u razmjerno je jednostavan: na strani bogatih i naprednih nalaze se Skandinavija, Velika Britanija, zemlje Beneluksa, zapadni dio Njemačke i sjever Italije te dijelovi Francuske, dok dno ljestvice zauzimaju većina novih članica, istok Njemačke i jug Italije. Najslabije razvijena među regijama u EU-u i kandidatima je sjeveroistočna Rumunjska, s BDP-om po stanovniku koji ne doseže ni 22 posto Unijina prosjeka.
Jaz između razvijenih i nerazvijenih u Uniji dodatno će se produbiti nakon što u tu integraciju uđu Bugarska i Rumunjska, a naknadno i Hrvatska. Naime, podaci eurostatističara pokazuju da sve rumunjske, bugarske i hrvatske regije ulaze u kategoriju nerazvijenih regija budući da je njihov BDP po stanovniku manji od 75 posto Unijina prosjeka.
Najslabije razvijena među hrvatskim regijama je Istočna Hrvatska, koja je, sukladno ranijem prijedlogu DZS-a, trebala obuhvaćati pet županija Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Naime, BDP per capita u toj hrvatskoj regiji, iskazan u paritetu kupovne moći, 2003. godine je iznosio samo 31 posto Unijina prosjeka, što Slavoniju svrstava i u rang najslabije razvijenih statističkih jedinica u EU-u i kandidatima. Štoviše, Istočna Hrvatska prema stupnju razvoja spada među 11 najslabije razvijenih regija u EU-u i kandidatima.
Vrijedi spomenuti i da podaci eurostatističara potvrđuju da su Zagreb i njegov „prsten“ više nego dvostruko razvijeniji i bogatiji od Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Za ostale hrvatske regije – Središnju i Jadransku – Eurostat nije objavio podatke. Ipak, neki pokazatelji pokazuju da se BDP po stanovniku u njima nalazi na oko 40 posto prosjeka Unije, uz napomenu kako Jadranska regija ipak stoji nešto bolje od Središnje regije. Kada Eurostat prihvati novi hrvatski prijedlog podjele zemlje na samo dvije statističke regije druge razine NUTS-a – Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku, znatno će se promijeniti i podaci o stupnju gospodarskog razvoja u njima.
Naime, prema tom prijedlogu, u Kontinetalnu će Hrvatsku ući sjeverna, središnja i istočna Hrvatska, zajedno s Gradom Zagrebom, što znači da će se u istoj regiji naći razvijena metropola i, primjerice, nerazvijeni Vukovar ili Požega. Nešto manje promjene očekuju, pak, Jadransku Hrvatsku, koju će, kao i u slučaju Jadranske regije, činiti sedam županija s izlazom na more, ali i Karlovačka županija.
