Predsjednica Vlade Jadranka Kosor rekla je nakon potpisivanja da Memorandum znači dodatno jačanje financijske stabilnosti i discipline u Hrvatskoj. Vlada i banke potpisale su Memorandum sa zajedničkom željom da pomognu građanima u poteškoćama koji zbog jačanja franka osjećaju tjeskobu i strah, rekla je Kosor. Memorandum je dobra poruka tim građanima, premda Vlada zna da banke i samostalno nude razne aranžmane i rješenja kojima olakšavaju vraćanje kredita, dodale je premijerka i zahvalila Javnobilježničkoj komori koja je snizila troškove solemnizacije za takve slučajeve sa nekoliko tisuća na približno 300 kuna.
Bankari su u svojim izjavama ocijenili kako je dobro što Memorandum donosi standardizirano rješenje na osnovi kojeg banka mogu ići dalje u određivanju pogodnosti za građane koji teško vraćaju stambene kredite. Božo Prka iz Privredne banke Zagreb kaže da je glavni problem grčka dužnička kriza koja je potaknula strah ulagača od eura i ojačala franak do razina koje nitko nije mogao pretpostaviti. Marko Remenar iz Zagrebačke banke rekao je da su banke svjesne uvjeta u kojima građani žive te da se nada kako će im mjesečni anuiteti biti smanjeni tako da im ostane više za život.
Tomislav Krpan iz Splitske banke istaknuo je kako banke već dulje vrijeme traže rješenja te da su shvatile da ne mogu učiniti ništa osim produljenja roka otplate. Prema tekstu Memoranduma, banke će u naredne dvije godine osigurati produljenje rokova otplate stambenih kredita tako da se iznos anuiteta prilagodi platežnoj sposobnosti korisnika, s tim da rok otplate može biti najviše 40 godina odnosno do 75 godine života dužnika.
Banke se obvezuju i na skraćenje rokova otplate stambenih kredita kojima je prethodno izvršeno produljenje roka otplate uzrokovano rekordnim jačanjem švicarskog franka u odnosu na kunu, ako to korisnici kredita naknadno zatraže, u okviru njihove platežne sposobnosti. Banke će izmjene ugovorenih uvjeta stambenih kredita vezanih uz švicarski franak obavljati bez naknade, dok će javni bilježnici za potvrdu (solemnizaciju) dodatka ugovora o kreditu trebali zaračunavati višestruko nižu naknadu od uobičajene.
Švicarski franak je na povijesno najvišim razinama u odnosu na kunu. Na danas vrijedećoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke srednji tečaj franka iznosi 6,158 kuna. Prema podacima HNB-a, gotovo četvrtina kreditnih obveza stanovništva u Hrvatskoj odnosi se na kredite vezane uz švicarsku valutu. Pritom je prema vrstama kredita vezanim za 'švicarac' najveći udio kod kredita za kupnju automobila (52,9 posto) i stambenih kredita (41,5 posto). (Hina)
-
VATRENO PRIJESTOLJEDalića zatekao poziv o odlasku iz reprezentacije: "Dosta mi je, ne mogu više podnositi to pljuvanje..."
-
Samo opreznoZnate li koliki je domet radara za mjerenje brzine vožnje? Evo koliko daleko mogu snimati
-
Siva zona lista čekanjaZnate li da imate pravo na povrat novca za preglede kod privatnika? Ovo su uvjeti, imamo detalje
