Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Godina koja dolazi bit će obilježena velikom neizvjesnošću za mnoge radnike.


Listopad je bio mjesec u kojem je na burzi završilo 14 tisuća radnika, najviše u posljednjih nekoliko mjeseci. Država istodobno u sljedećoj godini za očuvanje radnih mjesta predviđa 30 milijuna kuna manje. Cijeli je niz industrijskih grana trenutačno ugrožen, a time i radna mjesta. Premijerku Jadranku Kosor i cijelu Vladu građani će zacijelo ocjenjivati i ovisno o uspjesima u borbi protiv organiziranog kriminala, ali i po borbi protiv nezaposlenosti, jer je ona za mnoge u ovoj zemlji puno važnija.

Nezaposlenost zakucala na vrata svake obitelji

Pad u građevinarstvu za sobom povlači i druge industrijske grane

Nezaposlenost je zakucala na vrata svake hrvatske obitelji, Naravno da treba pljeskati kada se zatvori pune, ali u zapadnim zemljama političari se mjere po tome koliko su radnih mjesta otvorili ili sačuvali. U ovom trenutku su podaci kojima raspolažemo po premijerku vrlo nepovoljni. Naime, prema zadnjim podacima, velik je pad idustrijske proizvodnje u mnogim granama koje u svim zemljama trebaju ekonomiju dignuti na noge, pogotovo zemljama poput Hrvatske, koje su također u recesiji.

Vezani članci Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a Predsjednica HUBOL-a o COVID dodatku: "To su vam smijurije. Smiješne su cifre koje ljudi dobivaju na iznose plaća" Puno skladište Gospodarstvo pred kolapsom, a poslodavci očajni: ''Pet tisuća obitelji bit će zahvaćeno ovim mjerama“

>> Kriza i jeftina radna snaga s istoka bacile tekstilce na koljena

Pola milijuna radnika strepi

Građevinarstvo je tako u padu za 21 posto, prerađivačka industrija za 15 posto, za 21 posto u padu je i drvna industrija, proizvodnja odjeće pala je za 24 posto, a trgovina je u padu za 15 posto. Novaca je, tako, sve manje, a  kada se podaci pretvore u radna mjesta dobivamo 101 tisuću osoba zaposlenih u građevinarstvu, 227 tisuća djelatnika u prerađivačkoj industriji, 215 tisuća u trgovini te 20 tisuća radnika u drvnoj industriji. dakle, u tim je industrijama zaposleno ukupno 563 tisuće radnika koji strepe za radna mjesta, jer još nema nijednog konkretnog poteza Banskih dvora koji bi upućivao što i na koji način tamo namjeravaju poduzeti da spase radna mjesta, budući su u zadnjim mjesecima mnoga već izgubljena.

'Domino efekt' vodi do daljnjih otpuštanja

U ovim je granama industrije u godinu dana izgubljeno 40 tisuća radnih mjesta. A što konkretno ovi negativni trendovi znače, može se vidjeti na primjeru građevinarstva, koje za sobom povlači cijeli niz industrija. Slika građevinastva u ovom trenutku takva je da se govori o 15 tisuća neprodanih stanova, njih nitko ne kupuje, cijene ne padaju, što čini začarani krug. To za sobom, pak, povlači posljedicu da će se iduće godine manje stanova graditi, pri čemu valja istaknuti da ni država gotovo uopće neće graditi autoceste. Smanjena gradnja stanova dovodi do pada u drvnoj industriji i drugim granama, jer nećemo kupovati namještaj i npr. keramiku, pati i kemijska industrija zbog pada prodaje sanitarija i boja za zidove itd. Sve to dovest će do manjih kredita u bankama koje će one davati građanima, a ministar financija Ivan Šuker imat će problem jer će se smanjiti prihodi od PDV-a. Sve to rezultirat će daljnjim otpuštanjima.

Plaće u industriji manje od hrvatskog prosjeka

No, uza svu zebnju zbog budućnosti tih pola milijuna radnika, najveći problem je činjenica da su njihove plaće u ovom trenutku bitno manje od hrvatskog prosjeka, koji iznosi 5 236 kuna. Plaće u građevinastvu u prosjeku tako iznose 4 646 kuna, u prehrambenoj industriji 4 650 kuna, a u trgovini4 525 kuna. I to je sve zajedno krvna slika hrvatskog gospodarstva kojom se premijerka već trebala početi baviti.