Uz prvo povećanje temeljnog kapitala za Svjetsku banku za više od 20 godina i pomak glasačke moći prema zemljama u razvoju, 186 zemalja članica također je podržalo novu strategiju Banke za razdoblje nakon krize te paket reformi koje će omogućiti da Banka bude brža, fleksibilnija i odgovornija, priopćeno je nakon sastanka kojim je završeno proljetno zasjedanje MMF-a i Svjetske banke. ‘Zahvalni smo našim dioničarima za ovo snažno glasovanje o povjerenju. Taj dodatni kapital može se primjeniti za otvaranje radnih mjesta i zaštitu najranjivijih kroz ulaganja u infrastrukturu, mala i srednja poduzeća, te u mreže sigurnosti’, rekao je predsjednik Grupe Svjetske banke Robert Zoellick.
>> Hrvatska se planira zadužiti za nove dvije milijarde eura
Na sastanku Razvojnog odbora sudjelovalo je i hrvatsko izaslanstvo na čelu s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Ivanom Šukerom, te zamjenikom guvernera HNB-a Borisom Vujčićem. Reforma glasačkih prava, koja ujedno predstavljaju i udio pojedine zemlje u vlasništvu banke, donijela je 3,13 posto povećanja zemljama u razvoju i tranziciji (DTC), koje sada imaju udio 47,19 posto, a razvijene zemlje 52,81 posto. U dvije faze reforme, od 2008. su ukupno za 4,59 posto povećana glasačka prava zemljama u razvoju i tranziciji. Zoellick je izrazio nadu da će zemlje u razvoju s vremenom postići paritet u Svjetskoj banci.
Reformom obuhvaćena i Hrvatska
Među zemljama obuhvaćenih reformom je i Hrvatska, čiji je udio u Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD), dijelu Grupe Svjetske banke, u prvoj fazi bio povećan s 0,16 na 0,17 posto, a u sadašnjoj drugoj fazi smanjen na 0,15 posto. Kriterij za preraspodjelu glasačkih prava bila je ‘kombinacija veličine gospodarstva, pariteta kupovne moći i tečajnih stopa, te doprinosa razvoju’, rekao je Zoellick na završnoj konferenciji za tisak, ističući da zemlje koje su pristale izgubiti dio prava, traže promjenu kriterija kod iduće preraspodjele prava 2015. Tako je primjerice, glasački udio SAD-a u IBRD-u smanjen s 16,36 posto na 15,85 posto, dok je udio Kine povećan s 2,78 na 4,42 posto.
Od zemalja jugoistočne Europe, osim Hrvatskoj, udio je smanjen i Srbiji s 0,19 na 0,18 posto, dok je ostalima povećan - Sloveniji s 0,9 na 0,10 posto, BiH s 0,5 na 0,6 posto, Makedoniji s 0,4 na 0,5 posto, Crnoj Gori s 0,6 na 0,7 posto, Kosovu s 0,8 na 0,9 posto i Albaniji s 0,7 na 0,8 posto. Glasački udio Hrvatske u Međunarodnoj financijskoj korporaciji (IFC), dijelu Grupe Svjetske banke za privatni sektor, koja osim veličine gospodarstva i kvote MMF-a ima i neke dodatne kriterije, povećan je s 0,13 na 0,14 posto. Za usporedbu, glasački udio SAD-a u IFC-u je smanjen sa 23,59 na 20,96 posto, a Kine povećan s 1,02 na 2,29 posto. Udio DTC zemalja u IFC-u je narastao za 6,07 posto na 39,48 posto.
‘Promjene u glasačkim pravima pomažu nam bolje odraziti stvarnost novog multi-polarnog globalnog gospodarstva, u kojem su zemlje u razvoju sada ključni globalni igrači. U razdoblju kada su se multilateralni sporazumi između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju pokazali pokazali nedostižnima, ovaj sporazum je time značajniji’, kazao je Zoellick aludirajući na zastoj kruga pregovora iz Dohe, Svjetske trgovinske organizacije (WTO). S prihvaćenim paketom reformi povećava se za 86,2 milijardi dolara kapital IBRD-a, koji kreditira zemlje u razvoju, uključujući i povećanje kapitala povezano s promjenama glasačkih prava za 27.8 milijardi dolara. Za 200 milijuna dolara povećan je kapitala IFC-a.
Prihvaćena strategija Svjetske banke za razdoblje nakon krize predviđa usredotočenje na područja u kojima se može dodati najviše vrijednosti, s naglaskom na siromašne i ranjive zemlje, naročito u subsaharskoj Africi, stvaranje uvjeta za rast s posebnim naglaskom na poljoprivredu i infrastrukturu. Dio strategije je i promicanje globalnog kolektivnog djelovanja na pitanjima od klimatskih promjena i trgovina, do poljoprivrede, sigurnosti hrane, energije, vode i zdravlje, zatim jačanje upravljanja i borbe protiv korupcije, te priprema za krizne situacije. Svjetska banka prihvatila je i program operativnih reformi, uključujući novi pristup informativnoj politici, inicijativu za besplatni pristup bazama podataka Banke, reformu ulaganja s orijentiranošću na rezultate, te jačanje upravljanja i antikorupcijskih napora. (Hina)
