17 ministara financija zemalja koje koriste euro na današnjem sastanku obećali su jeftinije zaduživanje, duže rokove naplate i fleksibilniji Fond pomoći za zemlje u krizi. Cilj mjera je sprečavanje širenja dužničke krize iz Grčke, Irske i Portugala na ekonomski puno snažnije Italiju i Španjolsku.
Za to vrijeme domaća javnost se pita što će se zbog toga dogoditi s hrvatskim krhkim financijama. Dužnički balon sve je napuhaniji. Čak i Italija koja je sedma svjetska i treća europska gospodarska sila strahuje od 'grčkog sindroma'. Ministri financija Eurozone zato su obećali jeftinije kredite, duže rokove plaćanja i proširenje kriznog Fonda za pomoć na 440 milijardu eura.
Šefove Unije alarmiralo je stanje u snažnoj ali istovremeno prezaduženoj Italiji kojoj je cijena po kojoj se zadužuje naglo skočila na rekordnu razinu. Domaći analitičari kažu da bi eventualni problemi u Italiji, za razliku od onih u Grčkoj, mogli utjecati i na Hrvatsku.
'Utjecaj Italije može biti potencijalno veći primarno iz razloga što je Italija bitan trgovinski partner Hrvatskoj. Osim toga financijski sektor je vezan uz Italiju gdje se nalazi banka matica naših određenih banaka', ističe analitičarka Zrinka Živković Matijević.
Najjačim talijanskim tvrtkama prošlog su tjedna zbog priča o prelijevanje grčkog problema pale vrijednosti na burzi.
No iz Unicredita koji je vlasnik jedne od najvećih domaćih banaka poručili su da taj pad ne održava njihovu pravu vrijednost. Kažu kako se financijska kretanja na europskom tržištu ne odražavaju na poslovanje njihove banke u Hrvatskoj, niti imaju veze sa realnom ekonomijom. I talijanski stručnjaci također objašnjavaju da se Italija, iako je prezadužena, ipak razlikuje od Grčke jer ima mali deficit proračuna te lakše dolazi do novca.
