Većina zemalja, potaknute krizom, više vjeruje zlatu nego papirnatom novcu. No, to nije slučaj i kod nas. Jer u Hrvatskoj pričuve zlata - nema.
Pročitajte i ovo
Razlog za to leži u činjenici što zlato ne nosi nikakav prinos, dok su transakcijski troškovi i troškovi držanja zlata visoki. Kod zlata je moguća zarada temeljem kapitalne dobiti, tj. ukoliko bi se zlato kupilo u vrijeme niskih, a prodavalo u razdoblju visokih cijena.
'Tada smo mi prisiljeni kupovati zlato od građana, da bi u proizvodnji mogli raditi nakit', pojasnio je Vladimir Križek, vlasnik zlatarskog obrta.
'Nama mušterije dolaze iz raznih krajeva Hrvatske i kupuju poluge, a prodaju nam najviše dukate', kazao je Sinjanin Ivan Moro koji je zbog velikih poreza, umjesto u Hrvatskoj, svoju tvrtku otvorio u Sloveniji. A posao zlatom - cvjeta. 'Mi smo vrlo zadovoljni s tim poslom, posebno posljednjih mjeseci, jer se kriza sve više u svijetu osjeća'.
Najbolje se prodaju zlatne poluge od jedne unce. 54 grama 14-karatnog zlata je unca čistog zlata. Prema posljednjim podacima na burzi to stoji gotovo 1.900 dolara. U posljednjih 10 godina, cijena zlata je itekako porasla. Sa 300 na gotovo 1.900 dolara.
Nekima je prodaja zlata jedini izvor prihoda. Građani najčešće donose stari obiteljski nakit.
'Netko donese za 30-50 kuna, a netko i za 5-6 tisuća kuna. Na žalost, zbog sve gore financijske situacije, sve češće se donosi relativno novi nakit', kazao je Križek.
Zbog loše ekonomske situacije, sve je više ilegalnih otkupljivača zlata. Bez ikakve potvrde, otkupe zlato i dalje ga prodaju. Od toga koristi nemaju ni kupac, ni zlatari, a na koncu ni država.
