Mnoge banke, pogotovo one najveće, već su odavno izgubile zanimanje za sektor poslovanja s građanima. Puno se bolje moglo zaraditi rizičnim ulaganjima i špekulacijama, i sve to samo pritiskom na tipku računala. Građanin naprotiv sa svojom malim ulozima i tankim štednim knjižicama ne donosi preveliku dobit, a osim toga još i košta, jer zahtijeva usluge poput bankomata ili djelatnika na šalterima, piše Deutsche Welle.
Pročitajte i ovo
ANALIZA IVANA ODRČIĆA
Trump obećava nevjerojatnu budućnost, no koliki je zapravo utjecaj predsjednika SAD-a na gospodarstvo zemlje?
od 8. siječnja
Loša vijest za građane, rastu cijene usluga banaka: "Uvijek nađu način da zarade na nama"
>> Još loših vijesti za hrvatsko gospodarstvo...
No, vrijeme je lake zarade na burzama prošlo (barem u onakvom obimu kao prije još koju godinu). Špekulativni se potezi izbjegavaju, tako da su se bankari sjetili građana, na kojima se doduše ne mogu preko noći zaraditi milijarde, ali koji barem svojim malim, ali održivim ulozima pružaju dobru bazu za poslovanje.
U međuvremenu su i mali klijenti kroz globalne dužničke krize pojačale zanimanje za rad banaka i više se ne daju tako lako 'preveslati' u svakodnevnom poslovanju i navesti na tanak led. Nepovjerenje prema bankama je na 'povijesnom vrhuncu', kako je to nedavno zaključila savjetnička agencija 'Bain & Company'. Na ispitivanju, provedenom na 3.000 mušterija banaka, pokazalo se da je stupanj nepovjerenja u banke 'vrlo izražen' te da je više klijenata nezadovoljno, nego zadovoljno, uslugom koju im pruža njihova banka.
Najslabija su točka poslovanja s građanima pomanjkanje informacija i loše savjetovanje od strane djelatnika banaka. Klijenti su danas više nego svjesni činjenice da banka radi isključivo u svoju korist. To samo po sebi doduše nije zločin, jer i banke su tu da bi zaradile. No klijenti postaju osjetljivi kada se ta korist za banke pokušava prodati kao korist za klijente. 'Kad malo bolje pogledam rezultate istraživanja, dolazim do zaključka da banke ne rade uvijek za dobrobit klijenata', kaže Walter Sinn, jedan od partnera u 'Bain & Company'. 'Najčešće se radi samo o tomu, naglašava Sinn, kako prodati što više bankarskih usluga. Savjetovanje klijenata pada u drugi plan.'
No takvo se ponašanje bankara, kojima je ugled u posljednje vrijeme drastično pao, pokazuje kao vrlo kratkovidno. Nekome na brzinu nešto prodati i unovčiti premiju je jedno, a zadržati zadovoljnog klijenta nešto je sasvim drugo. Ispitivanje je, naime, pokazalo da zadovoljni klijenti mogu svojoj banci priskrbiti 60 posto više utrška od nezadovoljnih. Pritom nije uopće komplicirano klijenta učiniti zadovoljnim. 'Dovoljno je nekoliko jednostavnih pravila: da se klijentu obraća ljubazno, da u banci nema dugih redova. Klijentima se jednostavno mora pružiti osjećaj da se netko o njima brine', smatra Sinn.
Kako se odnositi prema malom klijentu očito su najviše zaboravile velike banke. 40 posto ispitanih klijenata velikih banaka u bliskoj se budućnosti sprema nekoj drugoj ustanovi povjeriti svoje bankarske poslove.
Zanimljivo je da kod klijenata najbolje prolaze tzv. direktne banke, koje svoje poslovanje usredotočuju na osnovne usluge, poput dobre mreže bankomata ili kvalitetno internetsko bankarstvo. Ove banke često ni ne naplaćuju svoje usluge. Uvjet za to je naravno redovit mjesečni priljev u određenoj visini.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.