Prema ocjeni guvernera Rohatinskog, u predviđanju daljnjih kretanja valja računati s tri važna ograničavajuća čimbenika - padom izvozne potražnje, smanjenim izravnim stranim ulaganjima te otežanim mogućnostima i nepovoljnijom cijenom inozemnog financiranja. U takvim uvjetima nužno se nameće ograničavanje tekućeg deficita platne bilance, što zahtijeva politiku štednje u zemlji i smanjivanje svih oblika potrošnje, a napose proračunske. Sve to odrazit će se neminovno i na pad bruto domaćeg proizvoda.
Pred monetarnu politiku u sadašnjim okolnostima istodobno se postavljaju dvije izuzetno važne zadaće: održavanje stabilnosti tečaja, o kojoj u velikoj mjeri ovisi održavanje ukupne stabilnosti sustava, te sprječavanje kreditnog sloma u zemlji. Porast cijena u prva dva mjeseca odrazit će se neminovno i na godišnju stopu inflacije, iako se daljnje jačanje inflacijskih pritisaka ne očekuje.
Financiranje kredita stanovništva ne bi smio biti problem
Ove godine dospijeva približno 12 milijardi eura glavnice i kamata za otplatu inozemnim vjerovnicima. Oko šestina tog iznosa odnosi se na državu, koja sredstva kani prikupiti izdavanjem euroobveznica. Veći dio odnosi se na banke i na poduzeća, a raspoloživi podaci za siječanj pokazuju da oba ta sektora uspijevaju i dalje pribaviti dodatna sredstva u inozemstvu.
Doda li se da i u zemlji krediti poduzećima sada rastu brže nego krediti stanovništvu, čini se da s financiranjem njihovih potreba ne bi smjelo biti problema, napose ako ih s financijskog tržišta ne potisne financiranje države, navodi se u priopćenju središnje banke. Izaslanstva Međunarodnog monetarnog fonda prošlog je tjedna započelo dvotjedni radni posjet Hrvatskoj. Izaslanstvo MMF-a boravi u Hrvatskoj u okviru redovitih godišnjih konzultacija po članku IV. Statuta Međunarodnog monetarnog fonda koji obvezuje svaku članicu da surađuje s Fondom i s ostalim članicama, što podrazumijeva i godišnje razgovore o aktualnim gospodarskim kretanjima.
