Multilateralne kompenzacije rješenje nelikvidnosti?

'To znači da je to samo vrh sante leda odnosno dio problema koji je  vidljiv, dok onaj drugi dio, čitav niz računa, faktura koji stoje u ladicama jer nemaju pokrića, zapravo ne vidimo', kaže MIljenko Fičor, savjetnik za bankarstvo i financije pri HGK . Najveći generator nelikvidnosti su državna poduzeća, no koliki je njihov javni dug nitko ne zna. Samo HEP, HAC i HŽ duguju preko milijardu i pol  kuna. Jedan problem povlači za sobom drugi pa se sve češće postavlja pitanje, može li Vladin jamstveni fond učiniti čudo? Ili bi u cijelu priču trebalo uključiti ono manje popularno rješenje  tzv. višestruke kompenzacije?

Pročitajte i ovo Veliki štrajk u Njemačkoj FOTO Kolaps u zemlji, posljedice će osjetiti više od pola milijuna ljudi! Traže injekciju od 500 milijuna kuna Zbog dugova bolnica veledrogerije na rubu: "Ovo više ne možemo financirati"

tri vijesti o kojima se priča intervenirala policija Tučnjava u uredu đakovačkog nadbiskupa: Hranića napao nećak trošila na kockanje Seks-skandal trese zemlju: Zavodila redovnike koji ne smiju ni dodirnuti ženu, a onda ih ucjenjivala. Uplatili su joj milijune meteorolog Ivan Čačić Stiže promjena vremena: Evo na kojim se područjima očekuju tuča i olujni vjetar

'Samo u nekim kritičnim trenucima je to dobro i na određeno vrijeme. Inače sklonost kompenzacijama nije dobra', kaže ekonomist Ljubo Jurčić. Nažalost, veliki dio poduzetnika već godinama uz pomoć kompenzacija svoje tvrtke održava na životu. Jedan od njih je i direktor tvrtke Unitrg, koja se
bavi proizvodnjom i uvozom elektromaterijala, a koja je zbog nemogućnosti naplate potraživanja, prije 5 godina pokrenula web stranicu za prebijanje
dugova.

Odaziv poduzetnika ispod očekivanja

Prvo za vlastite potrebe, a potom i za ostale tvrtke. Iako nije htio stati pred našu kameru, ispričao nam je da većinu kompenzacija obavljaju putem roba, čiji se mjesečni iznos penje i do 500 tisuća kuna. Na portalu obavljaju isključivo financijske kompenzacije, tjedno zatvore i do 200 krugova, a krug s najvećom cifrom, kojeg su uspjeli zatvoriti u jednom
tjednu, iznosio je milijun i 700 tisuća kuna. Putem portala kompenzacije.biz prošle je godine kompenzirano preko 30 milijuna kuna. Iako je registracija u sustav besplatna, odaziv poduzetnika je ispod očekivanja.

'To bi i mi voljeli znati. Čini mi se da se boje da će netko vidjeti
njihove dobavljače, kupce, ne znam točno', kaže Edin Đikoli, autor web sustava kompenzacija. Uvođenje multilateralnih kompenzacija izvedivo jedino ako se u njih uključe
država i državna poduzeća.'Bez njih kompenzacije ne daju učinak kojeg bi mogle polučiti. Mislimo da bi u ovoj situaciji kada je 27 milijardi na FINI čeka na plaćanje, od toga je preko 80 posto na čekanju preko godine dana, da bi se multilateralne kompenzacije, kada bi državna poduzeća sudjelovala, pokazala vrlo učinkovitim rješenjem', tvrdi Fičor. 

Kompenzacije kao prijelazno rješenje

S tim se slaže i ekonomist Ljubo Jurčić, no on kompenzacije vidi isključivo kao prijelazno rješenje. 'Prvo da se uvede zakon o obveznim rokovima plaćanja recimo u 60 dana koji će nastupiti za 3 ili 6 mjeseci i samo u tom razdoblju bih dopustio da se izvrše kompenzacije da se počiste dugovanja, gdje je to moguće, a nakon tog roka, svima bi postala obveza da plaćaju u roku 60 dana', objašnjava Jurčić.

Nadalje tvrdi da kompenzacije samo mogu ojačati monopolistički položaj nekih  kompanija koje prividno dobro posluju, ne plaćaju manjim efikasnijim tvrtkama i tako ih tjeraju u probleme. Zakon o obveznom plaćaju od 60 dana
provodila bi posebna financijska agencija koja bi poduzećima koja ne plate u zadanom roku, zaračunavala kamate na dugovanje. Oni koji ne bi podmirivali svoje obveze na kraju bi završili u stečaju ili likvidaciji. U teoriji zvuči dobro, no pitanje je zašto dosad nije zaživjelo i u praksi.

Države tvrtke najveći dužnici

'Ne postoji politička volja. Makar u Europi postoji direktiva da se trebaju uvesti rokovi plaćanja baš zbog zemalja u tranziciji koje su ušle u EU, na 60 dana. Jer one kompanije koje ne plaćaju, nisu ništa uspješne i velike, već su zagađuju gospodarstvo', kaže Jurčić.

Višestruke kompenzacije su fleksibilne jer se provode bez angažiranja sudionika. Međutim, učinak im je ograničen, jer osim prebijanja dugova, ne donose svježi novac. No i to je po mišljenju naših sugovornika dovoljno da se poveća likvidnost poduzeća te da im se omogući lakši pristup kreditima.
Za razliku od malih i srednjih poduzetnika, najveći dužnici, a to su država i državne tvrtke, o ovakvom načinu prebijanja dugova niti ne razmišljaju. Zašto? To zasad ostaje otvoreno pitanje.

Emisiju Novac gledajte nedjeljom, u jutarnjem terminu programa Nove TV.