Da bi se stvari postavile na svoje mjesto trebaju se riješiti mnogi strukturalni problemi. O kojim se problemima to radi i kako se treba pristupiti njihovom rješavanje, govori Željko Mavrović u intervjuu za magazin Novac.
Pročitajte i ovo
'Poljoprivreda se ne može promatrati izolirano. Poljoprivreda mora imati nekakav dio skladišta i dio hladnih skladišta te distribucije. isto tako, trgovački lanci moraju imati uhodanu prodaju tih proizvoda. Sve to zajedno kod nas još nije zaživjelo, pogotovo ne u nekom ozbiljnijem obliku', kaže Mavrović. Dodao je kako će hrvatska poljoprivreda, jer je još u svojevrsnom razvoju i nastajanju, imati još dosta izazova pred sobom.
Ulaskom u Europu, smanjit će se i brojo poljoprivrednika
No, ono pravo pitanje jest može li jedna hrvatska obitelj preživjeti baveći se poljoprivredom, a da nema velike ambicije. 'Sigurno da može, no ja bih ambiciju ipak nazvao željom za životom', ističe Mavrović, objasnivši kako se zapravo radi o ciljevima koje netko stavlja pred sebe i želju da ih ostvari, bez obzira radi li se o sportu, poljoprivredi, ili nečemu trećem.
Mavrović se osvrnuo i na budućnost poljoprivrede i poljoprivrednika u Hrvatskoj, jednom kad Hrvatska uđe u Europsku uniju. 'Definitivno neće moći biti onoliko poljoprivrednika, koliko ih je danas. Mnogi poljoprivrednici morat će se promijeniti i prilagoditi tržišnim uvjetima', kaže Mavrović. 'Ono što se dogodilo na ovim najnovijim prosvjedima i zadovoljavanje potreba poljoprivrednika, ne ukazuje na one ljude, koji će rješavati budućnost, naglasio je Mavrović, dodavši kako on zapravo vjeruje u snažne individualce s vizijom, koji imaju volju i želju za stvaranjem budućnosti.
'Naše tlo ima velik potencijal'
'Stalno se priča o tome kako nam treba minimum od 30 do 50 hektara, a ako radimo ratarske kulture 200 do 300 hektara. Isto je i u stočarstvu gdje se priča da je potrebno minimalno 150 grla za stočarske farme, no sve su to standardi jedne Njemačke i Francuske', priča Mavrović. Mavrović objašnjava kako poljoprivrednici trebaju imati nekoga tko će njihovu robu skladištiti te trgovačke lance, koji će pratiti i prodavati njihovu robu, dakle da mora postojati razrađen sustav. 'Mi imamo potencijala, a naša zemlja definitivno na nekim mjestima još uvijek ima kvalitetu', dodaje Mavrović te za primjer navodi istarsko tlo.
U toj analizi tla, kaže, vrijednost humusa je procijenjena na 6,8, čega više nema u Europi, jer je to tamo potrošena stvar. 'Kod nas još uvijek takvih potencijala ima i mi ćemo morati dodati tu jednu dodanu vrijednost, odnosno, pobrinuti se da ljudi saznaju gdje je ta biljka rasla i na koliko bogatoj zemlji. tada ćemo moći prodavati svoju robu i tada ćemo moći prehranjivati svoju obitelj', pojasnio je Mavrović. Tu se onda nameće i pitanje što u cijeloj toj priči država može učiniti i je li sve prepušteno pojedincima i njihovim inicijativama.
Valja se početi oslanjati na sebe
'Država je zapravo samo jedan servis onima koji žele živjeti od poljoprivrede. Znači nije Ministarstvo ono koje rješava te probleme i nije ono koje predviđa probleme, već se ono ravna po onome što društvo u datom trenutku želi', kaže Mavrović. Zaključuje da Ministarstvo treba pomoći ljudima koji žele nešto napraviti usmjeravanjem i organiziranjem te ih uskladiti s nekim regulama, koje ih čekaju u Europi. 'Previše očekujemo i od Vlade i od ministara te od predsjednika države, da oni rješavaju probleme. To je dio starih navika, a morat ćemo se naučiti više oslanjati sami na sebe i stvarati vlastita kreativna rješenja. tada će biti puno, puno lakše', rekao je na kraju Mavrović.
Emisiju Novac možete pratiti nedjeljom u jutarnjem terminu na programu Nove TV.
