Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Na suđenju šestorki optuženoj da su bivšu Riječku banku od 1997. do 2002. oštetili za oko 97 milijuna dolara danas je svjedočeći na riječkom Županijskom sudu bivši viceguverner Hrvatske narodne banke Čedo Maletić rekao kako je nakon rekonstrukcije događaja u RB-u 'očito ili vrlo teško da bi sve to mogao učiniti jedan čovjek', t.j. prikriti gubitke i nedopuštene postupke. No dodao je kako je riječ samo o pretpostavci.


Govoreći o dvjema anonimnim prijavama u kojima je prije izbijanja afere bilo navedeno kako Riječka banka, odnosno glavni diler Eduard Nodilo neovlašteno stvara gubitke, Maletić je, među ostalim, izjavio kako je u prvom anonimnom pismu iz 1999. naveden manji gubitak, te da se on mogao podmiriti iz tekuće dobiti i ne bi ugrozio stabilnost banke.

Vezani članci Zračna luka Rijeka (Foto: Goran Kovacic/PIXSELL) Prijavljena djelatnica Zračne luke Rijeka: Bez pokrića s računa podigla 780.000 kuna? Ivica Kirin, gradonačelnik Virovitice, i Marina Bešić Đukarić (Foto: Dnevnik.hr) Ivica Kirin o pronevjeri gradskog novca u Virovitici: "Najlakše je biti general nakon bitke"


Na upit je li prvo anonimno pismo zanemareno, Maletić je izjavio kako se to ne bi moglo reći. Rekao je da je prvo anonimno pismo proslijeđeno u Riječku banku, da je iz banke prispio odgovor da je sve u redu, da podatci iz pisma nisu bili zabrinjavajući, te da je revizija dala pozitivno mišljenje o poslovanju.

Rekao je također kako je u to vrijeme bio vrhunac opće bankovne krize, da je HNB oskudijevao u kadrovima, a malo je bilo specijaliziranih za diferencijalne arbitraže.

Na upit zašto ni nakon drugog anonimnog pisma HNB nije odmah obavio nadzor, Maletić je rekao kako nije uobičajeno da se odmah obavlja nadzor, te da je u pismu naveden gubitak koji nije bio tolik da bi HNB sve svoje resurse usmjerio u nadzor Riječke banke. Dodao je da je upravo dopis HNB-a kojim se poslije tražio nadzor u banci bio pokretač cijelog slučaja.

Na upit bi li se nadzorom nakon drugog anonimnog pisma mogao otkriti gubitak, Maletić je odgovorio kako bi to bilo teško
ako su gubitci prikrivani, posebno jer je riječ o osjetljivu poslu
diferencijalnih arbitraža.

Maletić je izjavio da ugovori s dvjema inozemnim novčarskim kućama Carr Futuresom i Swiss Financeom, na osnovi kojih je ostvaren najveći gubitak nisu bili tipični ugovori, te da je malo banaka imalo takve ugovore. Naveo je da ne zna kolika je bila izloženost Riječke banke u deviznom poslovanju, te da je Riječka banka dostavljala HNB-u dnevne stavke i 15-dnevne proračune te je tada pretpostavljeno da su ta izvješća istinita.

Na upit bi li HNB prijavio svoga djelatnika koji bi po sličnim
ugovorima stvarao gubitke i pri tome krivotvorio isprave, Maletić je odgovorio da svakako bi, a na upit je li mu poznato da je optuženi bivši predsjednik Uprave Ivan Štokić znao jesu li podatci iz anonimnih pisama lažni ili istiniti, kazao je kako je na to teško odgovoriti.

Sutkinja Ika Šarić pročitala je na današnjoj raspravi anonimno pismo koje je primila u listopadu ove godine. U njemu se, među ostalim, navodi kako je moguća korumpiranost nekih osoba u postupku i upozorava na odgovornost HNB-a. 


U pismu se navodi da se istina o slučaju želi zabašuriti, da je potrebno ispitati još neke osobe, odnosno da su ukupni gubitci Riječke banke veći od 300 milijuna dolara, a da je najveću štetu pretrpjela država.

Sutkinja Šarić upozorila je branitelje optuženih da dokazne prijedloge mogu davati do kraja glavne rasprave, te izjavila kako smatra da ih neće ni biti, jer ih do sada nisu dostavili. Naglasila je da nakon dokaznog postupka, odnosno izvješća vještaka, ne će prihvatiti nove dokazne prijedloge, jer će to smatrati odugovlačenjem kaznenog postupka.

Rok za završetak ponovnog vještačenja je 15. studenoga, a
branitelji na nalaz mogu dati primjedbe prije nastavka rasprave kako bi se vještak na njih mogao očitovati, kazala je sutkinja Šarić, te nastavak rasprave zakazala za 11.prosinca ove godine.