'Od uvođenja, hrvatska kuna nikad nije bila tretirana kao nacionalna valuta i novac nego kao transakcijsko sredstvo koje smo preračunavali u franke, eure, dolare', kazao je Lesar na konferenciji za novinare i dodao kako je još uvijek enigma tko je i kako uveo deviznu klauzulu.
Pročitajte i ovo
Priopćenje Hrvatskih laburista
'Hrvatskoj prijeti potpuni gubitak suvereniteta'
HUS predao zahtjev
Devizna klauzula na Ustavnom sudu
Banke se bogate na teret građana
Lesar smatra da bi zabrana devizne klauzule najmanje odgovarala bankarima i oni bi, u tom slučaju, bili najveći protivnici devalvacije. 'U državi koja je u krizi podjednaku cijenu moraju snositi gospodarstvo i građani, ali i banke koje dosad nisu snosile cijenu krize niti za lipu već su se, štoviše, obogatile na teret građana", kazao je.
>> 'Parajlije' i obijesni će i s kaznama divljati u prometu'
>> Laburisti protiv izmjena deklaracije o članstvu u EU
Potpredsjednik Hrvatskih laburista Nikola Vuljanić je, ponovivši da je devizna klauzula zapravo običajno pravo naslijeđeno iz hiperinflacije 80-ih godina u bivšoj Jugoslaviji, rekao da takvu praksu treba zabraniti jer je štetna i za građane i za državu (koja pod istim uvjetima diže kredite kod kvazi domaćih banaka) i za hrvatske poduzetnike.
Štednja u devizama znači isplatu u devizama, a zanimljivo je da na štednju u kunama banke ne daju valutnu klauzulu
'U šest mjeseci ove godine bankovni sektor je ostvario 2,22 milijarde kuna dobiti', kazao je procijenivši kako se tu barem 500 do 600 milijuna tiče devizne klauzule. 'Vremena lošeg poslovanja u Hrvatskoj za banke nikad nisu postojala. Ne postoje ni danas', ocijenio je i dodao da bi zato bilo, u najmanju ruku, korektno da, u situaciji kad se devalvacija kune sprječava iz tjedna u tjedan, banke snose barem dio rizika i da HNB potegne polugu i zabrani nepravednu praksu jer je instrument zaštite monetarnog suvereniteta, ali i suvereniteta građana.
Hrvatska štednja nije najveća u Europi
Lesar se nije složio s tvrdnjama da bi došlo do valutne neravnoteže u slučaju kad bi krediti bili u kunama budući da je u Hrvatskoj dvije trećine štednje u devizama. 'Ne slažemo se s takvim tvrdnjama. Štednja u Hrvatskoj je proporcionalno jedna od najvećih u Europi i banke u Hrvatskoj se ne bi povlačile', kazao je Lesar.
'Štednja u devizama znači isplatu u devizama, a zanimljivo je da na štednju u kunama banke ne daju valutnu klauzulu. Onda guverneru odgovaram - na štednju u kunama banke moraju obračunati i kamate i deviznu klauzulu. Idemo izjednačiti ulogu depozita i kredita', zaključio je Lesar. (Hina)