Iz recesije izlazimo samo matematički: BDP ispod 3,5 posto ne može smanjiti nezaposlenost

Minimalno pozitivan rast gospodarstva očekuje većina makroekonomskih analitičara i institucija dok će konačnu brojku dati Državni Zavod za statistiku. Što se krije iza pozitivnih brojki i imamo li uopće razloga za optimizam?

Pročitajte i ovo PREDSTAVIO MINISTAR Vlada objavila izvještaj: Ovo su lanjski prihodi i rashodi državnog proračuna Rast 14. kvartal zaredom Unatoč inflaciji: Hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo 3,3 posto

tri vijesti o kojima se priča Drama u Americi Otrovalo se 50-ak ljudi, raste broj oboljelih: Zbog ovog povrća zavladala epidemija salmonele 3,20 promila Policajci zaustavili autobus na granici radi kontrole, a onda je nastao kaos NA GRANICI S KANADOM VIDEO Prevrnuo se kamion pun košnica: "Pobjeglo je 250 milijuna pčela, izbjegavajte to područje"

Procjene analitičara govore da bi gospodarstvo u drugom kvartalu 2011. godine trebalo rasti za 1,4 posto, a kada se tome pridodaju treći i četvrti kvartal onda procjene za cijelu 2011. godinu govore da bi gospodarstvo trebalo rasti tek za 1,1 posto.

Razlozi pozitivnih promjena u drugom kvartalu 2011. su rast potrošnje, lagani rast industrijske proizvodnje, smanjenje trgovinskog deficita kao rezultat pozitivnog izvoza i rast prihoda od turističke predsezone. No, od pozitivnih promjena puno su bitnije negativne stvari koje sprječavaju Hrvatsku da značajnije gospodarski raste - pad građevinskih radova od 13 posto u travnju i smanjeni priljev stranih investicija.

Je li gospodarski rast od 1,1 posto BDP-a dovoljan da hrvatski građani počnu bolje živjeti?

'U svakom slučaju nas trebaju radovati pozitivne stope rasta BDP-a na godišnjoj razini. Za očekivati je da će se pozitivan rast nastaviti do kraja ove godine. A s druge strane, mi moramo biti svjesni da stope rasta koje se nalaze ispod 3,5 posto neće biti dovoljne da pokrenu one pozitivne trendove na tržištu rada, odnosno da ponovno dođe do oporavka zaposlenosti', kazao je Zdeslav Šantić, glavni analitičar Splitske banke.

Ako rast od 1,1 posto stavimo u regionalni kontekst onda možemo vidjeti da Hrvatska zapravo i ne stoji tako dobro. Zemlje poput Srbije i Albanije, koje imaju puno niži standard od Hrvatske, trenutno imaju veći rast BDP-a u 2011., ali u i 2012. godini. Te zemlje naravno, imaju puno veći prostor za rast, ali trenutno imaju i bolje investicijske uvjete od Hrvatske i zbog toga i jače rastu. Estonija će primjerice u 2012. godini imati rast BDP-a za 6,5 posto, o čemu Hrvatska, za sada, može samo sanjati.

Hrvatska bi trebala rasti najmanje 2 posto da bi zaustavila nezaposlenost, a da bi zaposlenost počela rasti Hrvatska bi trebala imati rast BDP-a od najmanje 4 posto.