Nasuprot tome, kod svih komponenata finalne potražnje (robni izvoz i domaća finalna potražnja) u drugom tromjesečju nastavile su se negativne tendencije.
Pročitajte i ovo
Dostupni podaci za srpanj pokazuju da su industrijska proizvodnja i realni promet od trgovine na malo blago porasli u odnosu na prosječnu razinu iz drugog tromjesečja, a zabilježen je i godišnji porast broja turističkih noćenja. Ipak, ako se u obzir uzme nastavak pada poslovnog pouzdanja tijekom srpnja i kolovoza te visoka razina neizvjesnosti u međunarodnom okružju, ukupna kretanja ne upućuju na početak oporavka', stoji u biltenu HNB-a, kojeg prvi put potpisuje novi guverner Boris Vujčić.
>> Ako vam povise kamatu, moći ćete besplatno promijeniti banku
Drugim riječima, izvoz robe nastavio je s padom i u drugom tromjesečju, a taj pad iznosi 1,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Samo djelomično, izvoz se poboljšao u srpnju. No, isti trend zabilježio je i uvoz.
U biltenu HNB-a istaknuto je i kako su tijekom drugog tromjesečja 2012. privremeno zaustavljena nepovoljna kretanja na tržištu rada, no početkom trećeg tromjesečja ona su se nastavila. Razina realnih plaća u lipnju i srpnju pala je za otprilike dva posto.
Zabilježen je i pad inflacije potrošačkih cijena u srpnju na 3,4 posto s 3,8 posto iz lipnja. Najveći doprinos tome dalo je smanjenje godišnje stope promjene cijena energije, zaključuju u HNB-u. Temeljna inflacija usporila je s dva posto u lipnju na 1,5 posto u srpnju.
Prošlog mjeseca ostvaren je daljnji pad eurskih referentnih kamatnih stopa. 'Dobra likvidnost bankarskog sektora eurozone uz nove mjere ESB-a prouzročila je pad globalne premije za rizik i smanjenje napetosti na tržištu državnog duga perifernih zemalja eurozone. To je pozitivno utjecalo i na premiju za rizik Hrvatske, što je uz povoljnije troškove financiranja banaka majki najvećih domaćih banaka donekle olakšalo pristup domaćih sektora inozemnom kapitalu. Međutim, po ovim pokazateljima rizika Hrvatska i dalje ostaje u nepovoljnom položaju u usporedbi s većinom posttranzicijskih zemalja u Srednjoj i Istočnoj Europi', ističu u HNB-u.
Isto tako, krajem srpnja oslabljena je iznimno dobra likvidnost domaćeg financijskog sustava
koja je obilježila prvo polugodište ove godine. Razlog su, kako navode u HNB-u, nove tranše dviju državnih obveznica na domaćem tržištu, zbog čega su kamatne stope na tržištu novca porasle na razine s početka godine.
Prihodi države porasli su u prvom polugodištu za 3,3 posto u odnosu na prošlu godinu. 'nove tranše dviju državnih obveznica na domaćem tržištu, zbog čega su kamatne stope na tržištu novca porasle na razine s početka godine', zaključuju u HNB-u.
S druge strane, rashodi države su pali za 1,1 posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, prije svega zbog smanjenja rashoda za korištenje dobara i usluga,što obično nije održivo na duže vrijeme, te subvencija. Istodobno su kapitalne investicije države smanjene gotovo za jednu četvrtinu, dok su izdaci za dionice i neto zajmove povećani za 0,7 mlrd. kuna, napominju u HNB-u.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
DESET MJESECI KASNIJEBlanka, Sevdaha i Dragec poginuli su u eksploziji tvornice: Pokrenuta istraga protiv troje osumnjičenih
-
VATRENO PRIJESTOLJEDalića zatekao poziv o odlasku iz reprezentacije: "Dosta mi je, ne mogu više podnositi to pljuvanje..."
-
Nova prijevaraPoruke uznemirile građane, policija uputila upozorenje: "Nemojte ulaziti!"
