Ranije ovoga tjedna je objavljeno kako je ukupan postotak novčanih transakcija u gotovini u Švedskoj pao na tri posto, te će ta zemlja vjerojatno uskoro potpuno ukinuti takav način plaćanja. Je li današnje društvo spremno za to i kakve će biti posljedice plaćanja isključivo elektroničkim putem?
Pročitajte i ovo
U gotovo svakom hrvatskom novčaniku nalazi se barem jedna kartica kojom se može platiti velik dio proizvoda i usluga. No, za razliku od Švedske u kojoj se neka plaćanja niti ne mogu obaviti gotovinom, u većini zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, u mnogim situacijama nije uobičajeno plaćanje elektroničkim putem i još uvijek se više inzistira na gotovini.
Međutim, scenarij u kojem gotovina kao način plaćanja izumire je neizbježan i kad-tad naš novac više nećemo moći fizički držati u rukama. Ne brinite, ništa funkcionalno novo, tvrde stručnjaci, u ukidanju gotovine neće se dogoditi. A da bi prešli s tradicionalnog načina plaćanja koji preferiramo u onakav kakav najavljuju Šveđani, trebaju biti zadovoljeni neki uvjeti.
>> Švedska uskoro ukida gotovinu!
'Društvo je spremno na potpuni prelazak na elektronički način plaćanja tek kada se njime obavlja barem 90 posto svih transakcija (mjereno brojem, a ne samo iznosima transakcija), kada je korištenje bezgotovinskih sredstava dostupno svim građanima na isti način te kada svi prihvaćaju takav novac kao sredstvo plaćanja u razmjeni za robe, usluge i vlastiti rad', rekla je Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu za Dnevnik.hr.
Kako će neko društvo prihvatiti ukidanje gotovine, objašnjava Ivanov, 'ovisi o tradiciji korištenja kreditnih i bankovnih kartica te uopće prakse bezgotovinskih tehnika plaćanja (internet plaćanja). Švedska je tipičan primjer zemlje koja već niz godina stvara uvjete za potpuni prelazak na bezgotovinski sustav plaćanja.'
'Kada govorimo o monetarnom sustavu Hrvatske sudbina eventualnog ukidanja plaćanja gotovinom, ovisi o izboru budućeg puta uređenja monetarnog sustava. Konkretno izbor između onog puta kojim smo krenuli kroz pripremu za ulazak u EU i posljedičnu obvezu uvođenja eura kao domaće valute nakon što se za to ispune ekonomski uvjeti te alternative ne-uvođenja eura zbog bilo kojeg razloga koji osim što ovise o zdravlju naše ekonomije ovise i o sudbini eura kao zajedničke valute Eurozone. U tom slučaju mislim da je trenutno stanje Eurozone takvo da ona nipošto ne ispunjava tri prethodno spomenuta uvjeta povjerenja za prelazak na čisti sustav depozitnog novca, iako se demonstracija moći i u ovom slučaju može provoditi zakonskom zabranom i ukidanjem plaćanja gotovinom u određenim slučajevima', naglasila je Ivanov.
Anketa koju je u Zagrebu proveo Dnevnik.hr pokazala je kako su i mladi još uvijek skloniji gotovinskom načinu plaćanja. 'Kupujem samo gotovinom. Ukidanje plaćanja gotovinom bilo bi katastrofa. Ne bih tada nikada ni kupovala', rekla je Ira. Međutim prednosti plaćanja elektroničkim putem su brojne. Tako je možda najpopularnija - sprječavanje pljački.
'Ako se gotovinom ne mogu obavljati sva ili samo neka plaćanja, gotovina postaje sve manje vrijedna pa građani imaju manji interes i korist držanja gotovine kod kuće, što može povećati stabilnost depozita u bankama, a u uvjetima financijske nestabilnosti demotivirati građane za klasičnim jurišom na banke. Na popisu prednosti može se izdvojiti ubrzanje kolanja novca u npr. uvjetima recesije, kada obično jača sklonost javnosti ka tezauraciji novca i kada izvlačenje novca iz optjecaja rezultira manjom potrošnjom i produbljuje recesiju. Nasuprot tome, kada je sav novac i štednja kod banaka tada je barem teoretski moguća brža i lakša alokacija sredstava suficitarnih subjekata ka deficitarnim subjektima, odnosno onima koji će kreditnim zaduživanjem financirati nove investicije i dodatnu potrošnju. Nestankom gotovine izbjegava se krivotvorenje novčanica. Ograničavanjem i ukidanjem gotovinskih plaćanja povećava se kontrola namjene plaćanja i drugih financijskih transakcija, lakše se otkriva porijeklo novca te djeluje u pravcu suzbijanja sive ekonomije i drugih oblika nezakonitih aktivnosti', kaže Ivanov.
'Teško je zamislivo da hakeri počiste sav novac neke banke'
Usprkos brojnim prednostima, tu su i mane ukidanja papirnatog novca i kovanica. 'Brzina kolanja novca i kredita ovisi o volji banaka da više ili manje kreditiraju deficitarne subjekte pa su zastoji u kolanju novca i onda mogući. Nestankom gotovine izbjegava se krivotvorenje novčanica, ali i dalje postoji rizik različitih oblika kvarenja novca i zlouporaba tuđeg novca u bankovnom sustavu', smatra Ivanov te upozorava da ukidanje gotovine ne znači automatsku zaštitu od zlouporabe. Kako banke mogu postati žrtve virtualnih napada pojasnio je Hrvoje Jurman, IT stručnjak.
U 'elektroničkom novčaniku' nalaze se podaci o kreditnim karticama, a potrebno je tek ukucati tajni broj za pokretanje aplikacije, odabrati karticu s kojom se želi platiti, mobitel prisloniti na kompatibilni terminal, kliknuti na ekran i transakcija će biti obavljena 'Dosadašnja iskustva pokazala su da postoje veliki propusti koje hakeri mogu iskoristiti i dokopati se dijela novca s korisničkih računa, no scenarij u kojima bi hakeri počistili sav novac iz banke trenutačno je teško zamisliv', smatra Jurman.
U skladu s većim rizikom od virtualnih terorističkih napada, Jurman napominje da se 'inzistira na još većoj sigurnosti informatičkog sustava banaka – iako će u budućnosti i hakerski alati biti sve napredniji i sofisticiraniji te će uvijek postojati opasnost od napada i masovnog pražnjenja računa korisnika banaka. Veći problem predstavljat će različiti oblici cyber napada kojima su krajnji cilj sami korisnici te će se cyber kriminalci metodama poput phishinga ili skiminga moći doći do podataka s korisničkih kartica i isprazniti im račune.'
'Vremena za prilagodbu će biti'
U situacijama kakve će se dogoditi, a to je da neka zemlja ovisi isključivo o bezgotovinskom novcu, hakerski napadi, odnosno 'prekid usluga e-plaćanja može u potpunosti blokirati cjelokupni protok novca u cijeloj zemlji. Sjetimo se samo frustracija koje kupci u Hrvatskoj imaju za vrijeme sezone blagdanskog šopinga, kada u velikim supermarketima i trgovačkim centrima sistem naplate preko kreditnih kartica zakaže ili bude spor pa je potrebno nekoliko puta ponavljati transakciju – ako to preslikamo samo na jedan grad ili cijelu državu, jasno je kakvi problemi prijete.'
Jurman ističe da će se društvo imati vremena prilagoditi na ovakav način poslovanja, ali unatoč tome 'problem za korisnike u takvoj će situaciji biti hakeri koji bi korisnicima mogli počistiti sve račune te bi se oni tada, u nedostatku fizičkog novca i neke male kućne štednje za 'crne dane', našli u velikim problemima jer, s nulom na računima, ne bi mogli kupiti niti kruh.'
Problem s kojim se suočavamo i danas, a mogao bi stvarati posebno velike probleme u trenutku kada ne budemo raspolagali novcem u fizičkom obliku jesu financijske krize. Naime, ako krenemo od pretpostavke da je uzrok financijskih kriza fiktivni novac, kako će se onda apsolutno nepostojanje gotovine u nekoj državi odraziti na njezinu sigurnost i sigurnost pojedinca koji neće moći do njega, a neće moći posegnuti ni za 'ušteđevinom u čarapi'?
'U takvim uvjetima posebno je važna kontrola i regulacija banaka u općem nacionalnom interesu i za potrebe zaštite imovine građana pa ona mora biti efikasna i dobronamjerna. Međutim, to i nije tako jednostavno postići, a posebice ne u uvjetima globalizacije i internacionalizacije poslovanja banaka i poduzeća, odnosno u uvjetima slobode međunarodnih tokova novca i kapitala. Zbog toga je važno na globalnoj razini postići ujednačenost kontrole i regulacije, jer u protivnom ulazimo u rizik da nacionalne regulative i institucije supervizije ne mogu ograničiti spektar rizičnih aktivnosti financijskih institucija (jer se one mogu odvijati izvan ingerencija nacionalnog zakonodavstva ili se pak na domaćem tržištu mogu javljati inozemni pružatelji financijskih usluga koji nisu pod utjecajem nacionalne regulative). Međutim, zajednička koordinirana regionalna ili globalna regulacija ima i svoje mane, jer pri njenom donošenju i definiranju sve zemlje nemaju jednaku pregovaračku moć i ne mogu ishoditi sadržaj koji bi bio u potpunosti štitio njihov nacionalan interes', objasnila je Ivanov.
Da bi monetarni sustav mogao funkcionirati bez gotovine ili bilo kojeg drugog fizičkog opipljivog oblika novca, kaže Ivanov, potrebno je izgraditi potpuno povjerenje u depozitni novac i banke koje ga čuvaju i kreiraju.
'Dio budućnosti mlade generacije'
Mlađe generacije, kojima bi fizički novac mogao predstavljati pravu egzotiku, neće imati problema s prihvaćanjem elektroničkog načina plaćanja. 'Čisti standard virtualnog novca je dio budućnosti na koju su pripremljene mlade generacije informatički pismenih osoba i djece koja tome pristupaju bez straha kao nečemu posve normalnom i uobičajenom jer oni već danas velik dio vremena provode u virtualnom svijetu. No za osobe srednje dobi, a posebice one starije, odricanje od gotovine je uvijek vezano uz određene negativne emocije, odbojnost ili žaljenje za prošlošću opipljivog i 'mirisnog' novca', ističe Ivanov.
>> Započinje revolucija mobilnog plaćanja
Popularizaciji bezgotovinskog plaćanja, naročito kod mlađe populacije već danas pridonose pametni telefoni kojima ćemo u budućnosti moći plaćati vjerojatno sve robe i usluge. 'Kako će takav način plaćanja izgledati već nam je pokazao Google koji je prošle godine predstavio svoj 'digitalni novčanik' Google Wallet. Riječ je o servisu i mobilnoj aplikaciji u kojoj se nalaze podaci o kreditnim karticama, a princip rada je iznimno jednostavan – potrebno je ukucati tajni broj za pokretanje aplikacije, odabrati karticu s kojom se želi platiti, mobitel prisloniti na kompatibilni terminal za mobilno plaćanje, kliknuti na ekran i transakcija će biti obavljena', podsjetio je Jurman.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
