Sve se češće iz Amerike u Hrvatsku uvoze novi i rabljeni automobili, a uglavnom je riječ o skupocjenim modelima europskih premium proizvođača. No, proces kupnje i uvoza takvog vozila nije nimalo lagan. Evo što prvo treba učiniti nakon što se vozilo pronađe u Americi.
Pročitajte i ovo
'Kada se netko samostalno odluči da uveze takav auto i doveze ga u Hrvatsku prvo se mora obratiti FSB-u, katedri za motore i vozila koje će izdati jedno izvješće kojim će utvrditi može li to vozilo može istovremeno zadovoljiti i europske propise', kaže Zoran Kalauz, iz Centara za vozila Hrvatske.
Može li se uopće uvesti u Hrvatsku?
Dakle, ne kupovati vozilo, ma koliko bilo povoljno, već prvo provjeriti može li se uopće uvesti u Hrvatsku. Naime, u Americi vrijede neke slične ali ipak drugačije odredbe o homologaciji. Primjerice BMW X5, koji je i najčešće na meti hrvatskih uvoznika iz SAD-a, za američko tržište ima drugačije farove, pokazivače smjera, stop svjetla, instrumente s upisanim miljama, kočnice i slično.
U praksi to znači kako snop svjetala nije prilagođen europskim propisima, odnosno ne osvjetljava dobro cestu ili pak može zaslijepiti druge vozače. Pokazivači smjera rade na posve drugačijem principu od europskih, pale se unutar stop svjetla. Dakle, vozači drugih vozila nisu se na to navikli i tu može biti problema. Isto tako, ukoliko vam na pokazivaču brzine piše samo MPH, odnosno brzina u miljama po kilometru, tada nećete moći znati koliko vozite u kilometrima na sat.
Američki X5 nije za Europu
Dakle, sve je jasno. Američki X5 nije za Europu, sve dok se ne izvrše spomenute preinake. A one znaju biti prilično skupe. Tako u ovlaštenom BMW servisu samo set prednjih farova stoji oko 20.000 kuna, a stražnjih 6.600 kuna. Bez radnih sati. Uz to, raznim hrvatskim državnim institucijama za spomenute preglede treba uplatiti oko 10.000 kuna.
No, niti to nije toliki problem ukoliko vam za oko nije zapeo neki američki model tipa Lincoln ili Buick. 'Preinake su lakše ako automobil postoji na EU području, kao X5-ML, najčešće se oni uvoze, Problem je kad se netko odluči na uvoz klasičnog, tipičnog amer auta za kojega ne postoje naglašavam, ne pot eruop svjetla', tvrdi Zoran Kalauz. Dakle, na takve je Amerikance najbolje, nažalost, zaboraviti.
Zabluda o američkih kočnicama
No, vratimo se modelima kojima je ulaz u Hrvatsku dozvoljen. Nakon što se na vozilu izvrše preinake slijedi konačna provjera. 'I nakon takvih zahvata takvo vozilo opet pristupa homologaciji gdje moramo pregledati je su li svjetla homologena, gume, pojasevi i onda dobiva potvrdu s kojom može na tehnički pregled i registraciju', kaže Kalauz. Jedna od većih zabluda tiče se kočnica kod američkih automobila. Naime, nije točno kako one ne zadovoljavaju europske standarde zbog drastičnijih ograničenja brzine u Americi.
I to je u principu to. Ovdje uopće nismo spominjali silnu papirologiju, čekanje u redovima, namrgođene face te brojne telefonske pozive, kao niti rezervaciju kontejnera u SAD-u, transport brodom, lučke pristojbe i slično. E sad, imate li novca u gotovini, jer kredit ili lizing ovdje ne pale, pa zatim i volje te, svakako, živaca, tada možete krenuti u američku avanturu. Ali znajte kako ponekad niti ušteda ne ispadne toliko velika kao što smo mislili ili je pak premala za svu umnu torturu koju je trebalo proći.
Emisiju Automotiv gledajte nedjeljom, u jutarnjem terminu programa Nove TV.
