Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Čak devedeset posto informacija o svijetu koji nas okružuje primamo osjetilom vida. Naše su oči čudo evolucije, nevjerojatan mehanizam. No ne rade uvijek savršeno.


Kvalitetne naočale su pozamašna investicija. Stakla, okviri, dioptrije, cilindri...Svaka od tih stavki dodatno povećava trošak. I zato je većina sklonija posegnuti za onim pristupačnijim rješenjem, odnosno naočalama iz drogerija, tržnice ili kineskih dućana.

Vezani članci Amir Okanović ne može dobiti kolica (Foto: Provjereno) Provjereno donosi: Nepokretni Amir i dalje ne može dobiti nova električna kolica iako mu se stanje pogoršava Slika nije dostupna Naočale za vid već od 20-ak kuna: Kakva je njihova kvaliteta?

Čak devedeset posto informacija o svijetu koji nas okružuje primamo osjetilom vida. Naše su oči čudo evolucije, nevjerojatan mehanizam. No ne rade uvijek savršeno.

Istraživanja pokazuju da gotovo polovica ljudi ne vidi dobro. Tada na red dolaze naočale. Neophodne, ali nerijetko i skupe. Iz razloga što zdravstveno osiguranje pokriva tek 80-ak kuna od ukupnog iznosa pa mnogi biraju praktičnije i daleko jeftinije rješenje.

KONAČNO MOGUĆE Uspješno izliječena starosna slabovidnost

Optike već dugo nisu jedino mjesto za kupovinu dioptrijskih naočala. Od ljekarne, poznate drogerije, preko kineske trgovine, sve do placa, naočale se mogu kupiti svuda.

'Ne zam kojam i je dioptrija. Meni je važno da mi valjaju, da ja vidim s njima čitati', rekao je Ivan.

'Šverc komerc, one iz pothodnika', kazao je Vladimir Spajić te dodao da je znao da mu odgovaraju tako što ih je uzeo, probao pročitati par rečanica iz novina i kupio.

Dobra stara odokativna metoda. U narodu itekako iskušana formula, posebno kada su oči u pitanju. No to što nam se čini da na njih dobro vidimo, ne znači i da nam naočale kojima se koristimo odgovaraju. Kako one s tržnice, tako i one iz optike.  Zato smo odlučili provjeriti koliko naočale koje nosimo zaista odgovaraju našim potrebama i čine li možda više štete nego koristi.

Prve smo testirali naočale gospođe Sane koja na očnom pregledu nije bila dvije godine. Na jedno oko ima dioptriju -4, a na drugo -3. Njezine naočale dali smo u ruke stručnjaka kako bismo utvrdili odgovaraju li joj i nakon dvije godine nošenja.

Vladimirove i Ivanove naočale, već su na prvi pogled pale na testu.

'Ne zadovoljavaju u principu nikakve optičke uvjete. znači nisu ni centrirane dobro, ni kvaliteta stakla nije doba', objasnio je optičar Andrej Medić.

A nakon naočala testirali smo i vlasnike. Točnije, njihov vid. Rezultate pregleda naočala i njihovog vida izložit ćemo nešto kasnije u tekstu.

Djevojčica (6) uskoro će oslijepiti, evo što sve želi vidjeti!

Očima možda gledamo, ali vidimo mozgom. Točnije dijelom čiji razvoj završava oko sedme godine života. Za docenticu Bjeloš i njezine male pacijente upravo je to od ključnog značaja.

'Onu sliku svijeta koju je dijete primilo do te sedme godine života dijete nosi dalje sa sobom u život i tu sliku svijeta, bila ona mutna ili posve jasna tumači kao jedinu ispravnu. To znači da ako dijete ima refraktivnu grešku dakle takozvanu dioprtiju u svom ranom djetinjstvu i ako se to ne dijagnosticira na vrijeme i ne započne sa nošenjem naočala u ranom djetinjstvu, kasnije tom djetetu naočale ne mogu više pomoći', objasnila je doc. Mirjana Bjeloš.

Probleme s vidom ima i Boromir koji u Referentni centar Ministarstva zdravlja dolazi već dvije i pol godine nakon što mu je u vrtiću otkrivena slabovidnost ili ambliopija.

'Nosim crne naočale, neke posebne i kad nosim te naočale onda vidim što mi je bliže meni pa u knjizi moram uhvatit to šta mi je bliže i pokazat.', objasnio je Boromir kako izgleda pregled njegova vida. I ono što se čini kao igra, liječnicima daje itekako korisne informacije.

Pregled na kojemu je Bori otkrivena slabovidnost tek je od ove godine obvezan za svu djecu, a obavlja se u četvrtoj godini života. Dovoljno rano da se otkrivene mane još stignu popraviti.
Slabovidnost se najčešće javlja samo na jednom oku. Dijete se tada oslanja na ono zdravo.

'S druge strane ako je ambliopija prisutna na oba oka tada dijete zapravo ne poznaje ni nikakvu drugačiju sliku svijeta nego upravo tu svoju mutnu i zapravo na njoj funkcionira na nekakav svoj svojstven nači', objašnjava doc. Mirjana Bjeloš.

KAOS OKO GRIJANJA S RAZDJELNICIMA Štede i smrzavaju se, a računi za grijanje sve veći

Zbog toga roditelji u pravilu ne mogu ni primjetiti da s vidom njihova djeteta nešto nije u redu.

'Nismo mi ni primjetili da on ima nekakvih problema sa vidom dok nije došao na taj pregled. Nije nam palo na pamet jer on ovako po kući vidi sve, kreće se normalno tak da ne bi nam palo na pamet onako bez veze ga dovesti', kazao je Boromirev tata. Dario Kovačević.

Boromori je naočale, kaže tata, super prihvatio. Bilo je važno samo da su plave. Skida ih kad igra nogomet i o njima sam vodi brigu.

'U ravijenim zemljama svijeta ta znači pojavnost slabovidnosti je između dva i pet posto. kod nas u Hrvatskoj mi smo utvrdili da je ta slabovidnost čak osam posto', napominje doc. Bjeloš.

Rezultati za koje se docentica Bjeloš nada da će novim obveznim pregledima uskoro otići u povijest, u kojoj, prema nekim istraživanjima, prije 10 tisuća godina nisu postojali plavooki ljudi. Plave su oči genska mutacija pa se pretpostavlja da svi ljudi s plavim očima imaju istog davnog pretka. Od tada do danas puno smo napredovali. I od lovaca i sakupljača postali sjedilačka vrsta. Većinu vremena provodimo u zatvorenom, pod umjetnom rasvjetom, za ekranima računala, pred televizorima. U uvjetima za koje naš vid jednostavno nije napravljen.

'Osim toga napora gledanja na blizu, tu su još i ta umjetna rasvjeta što ste sami primjetili. Onda klima, to puhanje, topli zrak, hladni zrak', objašnjava dr. med. Tanja Tomljanović, speciljalist oftomolog.

Oko se u takvim uvjetima posebno napreže iako toga uglavnom nismo svjesni. Razlog leži u tromosti oka odnosno nemogućnosti oka da vidi brze promjene poput treptanja svjetlosti ili osvježavanja slike.

Zbog svega što mi ne vidimo, ali oko registrira, dolazi do zamora oka, mutnog vida, suhoće, peckanja.

Kako bismo zaštitili oko, trepćemo otprilike 17 puta u minuti i očnu jabučicu podmazujemo suzama. Iako ste sigurno uvjereni da najviše suza proliju upravo male bebe, istina je suprotna. Novorođenčad suze počinje porizvoditi tek oko četvrtog tjedna života, a do tada plaču 'na suho'. I dok oni tako mali vide mutno, nama su oštrina vida i slike na ekranu itekako bitni.

'Naime, tu oštrinu slike koju mi proizvedemo na našem monitoru, ne postoji nigdje u prirodi', kazao je dipl. ing, Zlatko Banović.

Jednostavno je, objašnjava Banović, presavršena i puna kontrasta. A i to umara oči.

'Kada recimo gledamo televizor kod kuće i ugasimo sva svjetla i onda imamo krasnu sliku i dođu scene gdje su veliki skokovi u razini svjetline. Znači od nekakve tamne scene i nakon toga eksplozija pa je vrlo jako svjetlo, u tom momentu je to šok za oko. Jer je prenagla promjena intenziteta svjetla', dodaje Banović.

Dakle možda je romantično, ali nikako nije pametno. Posebno ako u mračnom kinu film gledate s nekim tko vam se sviđa. Jer su pri pogledu na osobu koja vam je privlačna zjenice raširenije i do 45 posto.

UŠLE SU NEPOZNATOM MUŠKARCU U AUTOMOBIL Iznenadila ih njegova reakcija

Iako su mislili da su odlično sami odabrali, rezultati koje smo dobili pokazali su suprotno. Naočale gospodina Ivana, s početka priče, s dioptrijom +2 i pol na oba oka, daleko su od onoga što njemu zaista treba.

'Potpuno je različita dioptrija lijevo i desno ovo što ja dobijem, a kod njega je znači, on praktički s jednim okom čita i to je bez cilindra. a to je bez cilindra, on ovdje ima cilindre, to astigmatizam se rješava, a on tamo nema rješen. to je ko s povećalom. On vidi, ali nisu onakve kakve bi trebale bit za njegov vid.', objasnila je dr. med. Tanja Tomljanović.

Puno bolje nisu se pokazale ni Vladimirove naočale od dvadesetak kuna. Ni kod njega dioptrija nije optimalna, a postoji jedan još ozbiljniji problem.

'Gospodin na svoje naočale vidi za nijansu lošije nego što bi trebao. njegove su malo prejake, međutim ono što je velika razlika to je razmak zjenica. njegove su 72, a ono što bi trebalo bi biti 65. to je velika razlika. Znači kad stavite te svoje naočale i kada s njima gledate, vi morate dodatno se mučit da iskonvergirate da nađete sliku zato jer vam nisu centri tamo gdje treba', objašnjava dr. Tomljanović.

A upravo to je najčešća pogreška koju nesvjesno radimo kupujući gotove naočale. Pa tako, umjesto da oku pomažemo, mi ga izlažemo dodatnom naporu. Biti sam svoj majstor, kažu stručnjaci, nikako se ne preporučuje.

'Nekad je bolje ne nositi ništa nego nosit pogrešno', poručuje dr. Tomljanović.

Jedino je gospođa Stana imala naočale koje su prošle na testu. I nakon dvije godine korištenja, njoj su i dalje bile primjerene. Dakle, naočale kupljene na placu jesu jeftinije, ali ako nešto do čega vam je stalo pazite kao zjenicu oka svoga, zašto se onda jednako odgvorno ne odnosite i prema vlastitom

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook