Od neprijatelja čovječanstva do saveznika br. 1

Pročitajte i ovo još je u bijegu Svjedočanstvo bivšeg ruskog agenta: Sat vremena ležao je u lešini krave dok su ga lovili Putinovi ljudi, tražili ga i po Hrvatskoj Razoran napad FOTO Zasuli Kijev s više od tisuću dronova, raste broj mrtvih: Među poginulima ima i djece

tri vijesti o kojima se priča KRVAVI PIR U Drnišu Svjedokinja prepričala stravične trenutke zločina: "Protrčao je kraj nas... a onda sam čula kako netko diše" OSVJETLILO NOĆNO NEBO Snažna eksplozija pokrenula val teorija: Jesu li u tajnom postrojenju u Izraelu uništene moćne rakete Arrow-3? DONOSI POZIV Rodile su zdravu djecu, a onda šok: "Odnijeli su ga od mene, kad sam tražila da ga vidim rekli su da sam mlada, da ću imati još djece"

Prva dva načela održala su se do kraja Hladnog rata. Treći je nestao relativno brzo, samo šest godina od osnutka Saveza. Savezna Republika Njemačka, zapadni dio podijeljene zemlje, postala je 15. punopravna članica NATO-a 6. svibnja 1955. godine.

Dobro organizirana banda 'hara' internetom - Javio nam se 'prevarant iz Koprivnice'

Novi bizaran i zastrašujući trend širi se Facebookom - Čuvajte svoju djecu

VIDEO Rijetke snimke u boji otkrivaju kako je izgledao Berlin u srpnju 1945.

Otkriven novi detalj o kopilotu ubojici - podaci zaprepastili istražitelje

U Berlinu zasad neće biti velike proslave šezdesete godišnjice njemačkog članstva u NATO-u. Prioritet ipak ima obilježavanje sedamdesete godišnjice kraja Drugog svjetskog rata. Tek će koncem lipnja biti održana svečanost kojoj će nazočiti njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier, ministrica obrane Ursula von der Leyen i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Ulazak Zapadne Njemačke u NATO zapečaćen je pariškim ugovorom kojim je njemački suverenitet vraćen Bonnu deset godina poslije rata. Samo su u Zapadnom Berlinu ostale na snazi okupacijske ovlasti Britanije, Francuske i SAD-a.

Prije sklapanja pariškog ugovora izbila je velika rasprava o ponovnom naoružavanju Njemačke. Potaknuta je izbijanjem Korejskog rata 1950., kada je velik broj američkih vojnika stacioniranih u Europi morao biti premješten u Aziju.

Obrana od sovjetske prijetnje

Washington i London počeli su zagovarati da bi se i Njemačka trebala pridružiti obrani Europe od sovjetske prijetnje. Ali su Francuzi bili sumnjičavi prema tome da se Njemačka priključi NATO-u i predložili su da se umjesto toga ustanovi europska vojska kojoj bi Nijemci pridodali samo nekoliko postrojbi.

Rezultat je bio kompromis koji je odveo Njemačku u NATO, a Francuzima se izašlo u susret stvaranjem Zapadnoeuropske unije (WEU), pomoćnog vojnog saveza sedam zemalja, uključujući Njemačku. Ideja o europskoj vojsci ostala je utopija. WEU je uvijek bila u sjeni NATO-a, ostala je politički nevažna i konačno je raspuštena 2010. godine.

Pitanje ponovnog naoružanja ostalo je, međutim, kontroverzno i među samim Nijemcima. Protivnici su smatrali da će to uništiti svaku nadu za njemačko ujedinjenje, a zagovornici da je to najkraći put da Zapadna Njemačka dobije nazad svoj suverenitet.

'Država bez vojske nije država'

Prvi zapadnonjemački poslijeratni kancelar Konrad Adenauer rekao je da država bez vojske nije prava država. Takvo stajalište nagnalo je njegova ministra unutarnjih poslova Gustava Heinemanna na ostavku u znak prosvjeda.

"Ako se upustimo u naoružavanje dajemo legitimitet tome da Njemačka postane bojno polje", poručio je u pismu ostavke. Njemačka nije postala bojno polje, ali je Željezna zavjesa još desetljećima presijecala zemlju popola.

Tjedan dana pošto je Zapadna Njemačka ušla u NATO, SSSR je osnovao Varšavski pakt s komunističkom Istočnom Njemačkom kao članicom. Podjela Europe na dva bloka bila je zacrtana. Naoružavanje Zapadne Njemačke počelo je u studenome 1955., kada je prvih stotinu dobrovoljaca proglašeno vojnicima u bivšoj vojarni u Bonnu. Uvedeno je obavezno služenje vojnog roka i do osamdesetih godina Bundeswehr je imao oko pola milijuna vojnika.

Solidarnost s članicama ugroženim od politike Moskve

Poslije njemačkog ujedinjenja 1990. Bundeswehr je krenuo u svoje prve borbene misije na Balkanu i u Afganistanu. Zbog ukrajinske krize NATO je danas opet u postupku redefiniranja svoje uloge. Vanjska granica NATO-a više ne ide sredinom Njemačke nego je linija razdvajanja baltičkih zemalja i Rusije.

Zbog sjećanja na zaštitni kišobran NATO-a u vrijeme Hladnog rata, Njemačka je posebno solidarna s istočnim članicama Saveza koje se osjećaju ugroženima politikom Moskve.

Bundeswehr daje velik doprinos uspostavi novih snaga za brzo djelovanje, sudjeluje u zaštiti zračnog prostora nad Baltikom i samo je ove godine poslao 5.000 vojnika na vojne vježbe na istoku Saveza. Vlada u Berlinu kaže kako je vrijeme da Njemačka vrati dug.

Danas, četvrt stoljeća nakon završetka Hladnog rata NATO se u određenom smislu vraća korijenima. Partnerstvo s Moskvom sklopljeno devedesetih je zamrznuto i Rusi su još jednom - s vanjske strane. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook