Sastanak je sazvan kako bi se razmotrio problem masovnog priljeva ljudi na litavskim granicama, navodno uz pomoć Bjelorusije koja nije članica EU-a.
Ove je godine dosad stiglo više od 4000 ljudi, u usporedbi s manje od 100 u cijeloj prošloj godini, naveo je Vilnius.
Članica bloka Latvija iznijela je slične optužbe protiv Minska.
Prijetio kako bi se osvetio
U prošlosti bjeloruski je predsjednik Aleksandar Lukašenko otvoreno prijetio da će pustiti ljude iz zemalja poput Iraka, Afganistana i Sirije da prijeđu granicu i uđu u blok u znak osvete zbog sankcija EU-a.
Afganistan službeno nije na programu u srijedu. Međutim nakon talibanskog preuzimanja vlasti, neki čelnici EU-a već razmatraju kako spriječiti da se ponovi 2015. i 2016. kad su se stotine tisuća ljudi, mnogi od njih iz Sirije, odlučivale na opasan put kako bi našli zaštitu unutar europskog bloka.
Premda neki političari EU-a, UNHCR-a i raznih skupina za zaštitu ljudskih prava ističu da se moraju zaštititi ugroženi, države poput Francuske, Njemačke, Grčke i Italije upozoravaju da EU mora preduhitriti novi val izbjeglica.
Blok bi trebao pružiti pomoć afganistanskim susjedima da se izbjeglice zadrže u regiji, rekla je ovaj tjedan njemačka kancelarka Angela Merkel.
Glasnogovornik Europske komisije rekao je u utorak da će blok sljedećih dana raditi na zajedničkoj strategiji koja uključuje oba pravna puta za traženje zaštite EU-a i upravljanje "rizicima od ilegalnih migracija".
Stručnjaci skeptični
Neki su stručnjaci skeptični da će se zbog afganistanske krize ponovo vidjeti scene u Europi kakve su viđene prije pet godina.
Talibani su vladali Afganistanom pet godina, namećući stroge tjelesne kazne i velika ograničenja ženama, prije nego što su ih SAD i zapadni saveznici zbacili 2001.
Mnogi strahuju od povratka tog sustava ili osvete talibana zbog suradnje sa stranim snagama koje su se povukle iz Afganistana.
