Modernizacija željeznice prioritet je prometnog razvoja zemlje, koji najviše koči administracija, odnosno žalbe na raspisane natječaje.
Pročitajte i ovo
Od Rijeke do Zagreba vodi pruga stara 150 godina. Njome se prevoze i putnici i teret. Put traje i do 13 sati. Nizinska pruga uvela bi željeznicu u 21. stoljeće i podignula konkurentnost gospodarstva - no tek 2030. godine.
"Sa sadašnjih 80 km/h brzinu ćemo povećati bar na 120 km/h. To znači da bi od Vinkovaca do Zagreba u budućem periodu trebali dolaziti za dva i pol sata", kaže Darko Barišić, član Uprave HŽ infrastrukture.
Od Splita do Omiša u srcu sezone više se stoji nego vozi. Ljeti onuda prođe do 55.000 vozila. Žalosno je da se to ne može riješiti.
Radovi na cesti Solin – Omiš počeli su, pa stali. U tunel koji ne vodi nikamo utrošeno je oko 300 milijuna kuna. Izvođač je odabran, a dokumentacija još čeka.
"Rasplet oko Omiša, to je vrijednost 180 milijuna kuna, i ova ostala dionica središnja dionica ide na financiranje iz EU-a", rekao je Josip Škorić, predsjednik uprave Hrvatskih cesta.
Čekanja nema na povezivanju Istre i ostatka zemlje. Na terenu je 700 radnika i 200 strojeva. Sve je spremno i za probijanje druge cijevi tunela Učka.
"Planiramo ako krenemo do 6. mjeseca sljedeće godine, manje od tri godine da sagradimo drugu cijev tunela i pustimo u promet", kaže Dario Silić, generalni direktor Bina istre.
A kada će u promet najskuplja cesta u Hrvatskoj, od Zagrebačke obale do riječke zaobilaznice, još se ne zna. Ugovor o bespovratnim sredstvima potpisan je prije godinu dana i sve je stalo. Početak gradnje koče žalbe.
"Mi moramo pokušati naći neki balans da ti žalbeni postupci budu kraći i da onemogućimo zloupotrebu takvih žalbi", kaže Oleg Butković, ministar mora prometa i infrastrukture.
Upravo to usporilo je i projekt Pelješkog mosta te pristupnih cesta. Žalbe su riješene pa je jug trenutačno jedno od najvećih i najvažnijih prometnih gradilišta u Hrvatskoj.
