Koja god tema bila u saborskoj raspravi, neki će zastupnici kad dobiju riječi, ponovno pokazati da nisu zreli za rječnik i stil visoke politike.
Pročitajte i ovo
Željko Glasnović očito u hrvatskoj politici postaje onaj nad čijim ćemo se riječima zgroziti, i to ne samo zbog eksplicitnog sadržaja, kvalifikacija kojima se koristi i militarnog rječnika, nego i onoga što svojim riječima implicira. Glasnović, govoreći o stanju u pravosuđu, uspoređuje Hrvatsku i Kanadu, kritizira sporost hrvatskog sudstva (što je uz dobre argumente legitimno pravo zastupnika), ali problematičan je način na koji to čini. Njegov izbor riječi i figura, odgovara više kakvom uličnom prepucavanju negoli Saboru. "Meni se hvali jedan crveni kmer iz bivšeg sustava, sudac, da nije riješio nijedan slučaj u svojem mandatu u bivšoj državi. Prijatelju, ja bih njega strijeljao, a nažalost nemamo takvu državu još", poručio je.
Nazvati ikoga „crvenim kmerom“ 2017. godine u Hrvatskoj je daleko od ikakve argumentirane kritike i pokazuje Glasnovićevu netrpeljivost, netoleranciju i, na kraju krajeva, nekulturu. Kvalificirati nekog kao „crvenog kmera“ jer je, eto, radio u bivšem sustavu, pridonosi onome što je njemu očito i cilj – stvoriti podjele između nas i njih, onih iz bivšeg sustava i nas koji smo domoljubi. Nažalost, Glasnovićevo poznavanje političke komunikacije toliko je skromno da ne shvaća kako je time samo oslabio svoje kritike na račun sudstva i skrenuo raspravu opet u onom smjeru o tome kako je bilo u SFRJ. Koga više briga za SFRJ i otkud ta potreba da se stalno vraća u prošlost, kada mu je cilj, navodno, pridonijeti rješenju problema u sadašnjosti.
S druge strane, zabrinjavajuća je rečenica o strijeljanju, i to iz više razloga. Možda bi ga trebalo podsjetiti da bi mu za ovakve riječi i implicirane prijetnje u Kanadi, u najmanju ruku, oduzeli riječ u parlamentarnoj raspravi. A to da nemamo takvu državu JOŠ, rečenica je koja bi trebala zgroziti čak i njegove sljedbenike. Ako ni zbog čega, onda zbog kontradiktornosti koju Glasnović ovakvim zazivanjem budućnosti pokazuje. Naime, borba protiv te loše SFRJ i komunističkog totalitarizma te zalaganje za slobodnu i demokratsku državu za koju se borio, isključuje mogućnost da bi se problemi, neslaganja i nesuglasice ikako mogle i trebale rješavati strijeljanjem.
Ovo nije prvi ovakav govornički ispad Željka Glasnovića pa se može zaključiti da kultura dijaloga i argumentirane, civilizirane rasprave očito nisu nešto što je Željko Glasnović usvojio dok je bio u Kanadi.
Dr. sc. Gabrijela Kišiček radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje na diplomskom studiju fonetike predaje Govorničku argumentaciju, Povijest govorništva, Govorništvo za nastavnike i Neverbalnu komunikaciju. Suautorica je knjige "Retorika i društvo" te autorica niza znanstvenih i stručnih radova iz područja retorike. Predsjednica je Odjela za fonetiku HFD-a te članica međunarodnih udruženja retoričara.
