Doznajte zašto seks s bićima iz budućnosti nije dobra ideja!

Istraživači iz Centra za funkcionalnu i evolucijsku ekologiju u Montpellieru u Francuskoj studiju su napravili na morskim račićima Artemia franciscana. Uzeli su očuvana, usoljena jajašca račića iz različitih generacija i potom ih stavili u vodu kako bi oživjeli, piše Popular science.

Pročitajte i ovo Problem nedostatka cjepiva Dok traje bitka oko cjepiva: U svijetu su čak četiri tisuće mutacija koronavirusa, spominje se i mogući slovenski soj Ugrožen Malostonski zaljev: Školjkari trpe veliku štetu zbog norovirusa, a sada kamenicama prijeti nova opasnost

Nicolas Rode i njegovi kolege oživjeli su jajašca račića iz 1985., 1996. i 2007. godine (predstavnike od oko 160 generacija) i sparili ih. Otkrili su kako su ženke koje su se parile s partnerima iz budućnosti ili prošlosti umrle puno prije od onih koje su se parile sa svojom generacijom - što veća vremenska razlika, umirale su brže. Ženkama izleženim iz jajašca iz 1985. godine, koje su se parile s mužjacima iz 2007., životni vijek skraćen je za 12 posto, a onima koje su se parile s mužjacima iz 1996. za 3 posto.

Interesantno, no to nije utjecalo na njihov uspjeh pri reprodukciji. One koje su živjele kraće položile su isti broj jajašaca kao one koje su živjele dulje, no u kraćim intervalima. 'Život ženki je kompleksan i kontinuirano se prilagođavaju opstanku i razmnožavanju u prirodi', pojasnio je koautor studije Thomas Lenormand.

Jajašca račića na suhom mogu preživjeti desetljećima i biti potpuno neaktivna. To stanje se naziva kriptobioza. No, jednom kad jajašce dođe u doticaj s vodom, bilo u prirodi ili u laboratoriju, račići se vrlo brzo izlegnu. Stoga su idealna vrsta za 'eksperimentiranje s putovanjem kroz vrijeme'.

Ono što seks s partnerima iz prošlosti ili budućnosti čini riskantnim jest nešto što se zove antagonistička koevolucija. To je način na koji različite vrste (npr. paraziti i domaćini) ili članovi iste vrste (ženke i mužjaci) prilagođavaju jedni drugima kako bi unaprijedili svoje osobne reproduktivne interese. U prirodi mužjaci teže što većem broju potomaka, a ženke 'igraju na nedostupnost' jer su one te koje u najvećem broju slučajeva 'nose teret razmnožavanja i roditeljstva'.

Biolozi smatraju kako bi nas razmnožavanje s partnerom iz drugog vremena moglo 'uhvatiti nespremne', tj. moglo bi se usporediti kao da idete u moderni rat s opremom iz 17. stoljeća. Upravo to je pokazao i eksperiment s račićima.