Motivi hrvatske vlade za izmjene dioničkog ugovora iz 2003. bili su povećanje efikasnosti i dobivanje stabilnog partnera, ustvrdio je Bacsa na zagrebačkom Županijskom sudu.
Kazao je i da u vrijeme sklapanja izmjenjenog dioničarskog ugovora Hrvatska više nije bila većinski vlasnik Ine te da je željela stabilizirati Inine financije i urediti vlasništvo nad strateškim rezervama ugljikovodika.
Bivšeg premijera, čija je vlada potpisala izmijenjeni dionički ugovor s MOL-om, USKOK tereti da je primio mito kako bi mađarskoj strani prepustio većinska upravljačka prava u Ini iz koje je pritom trebalo izdvojiti nerentabilno plinsko poslovanje.
Bacsa, koji je na sud pozvan kao svjedok Sanaderove obrane, indirektno je ustvrdio da Ina treba biti zadovoljna s MOL-om kao strateškim partnerom. To je potkrijepio tvrdnjom da je MOL hrvatskoj vladi slao sve nacrte pojedinih prijedloga, iako to nije bio dužan činiti.
MOL je, dodao je, Ini pomogao postići stabilnu financijsku situaciju, pomagao je u istraživanju i razvoju, poslovanju rafinerija i trgovini naftom. Pritom se zalagao da se dividenda ne isplaćuje, kako je zahtijevala hrvatska strana, već da se reinvestira, kazao je Bacsa.
No, na izravno pitanje Sanaderove obrane znači li kontrola nad investicijama neke tvrtke držanje upravljačkih prava, svjedok je kazao da je "s pravnog aspekta točno da je MOL dobio više upravljačkih prava".
>> Svjedokinja iz MOL-a: Izmjenom dioničkog ugovora Hrvatska zaštitila svoja prava u Ini
USKOK-ova tužiteljica svjedoka je pitala je li u rodbinskim vezama s direktorom MOL-a Zsoltom Hernadijem, koji je Sanaderu navodno isplatio mito u zamjenu za upravljačka prava nad Inom, no kada je Bacs odgovorio da nije sudac Ivan Turudić nije joj dozvolio dodatno pitanje kojim je, kako se doznaje, željela ustvrditi da mu je tetak.
Suđenje se nastavlja sutra kada bi se na klupi za svjedoke trebao pojaviti još jedan svjedok iz Mađarske te splitski poduzetnik Miro Brkić koji bi trebao svjedočiti o Sanaderovom imovnom stanju nakon povratka iz Austrije početkom 90-ih.
U objedinjenom postupku Sanadera se tereti i za ratno profiterstvo zbog primanje provizije od austrijske Hypo banke u vrijeme Domovinskog rata, a Brkić bi pred sudom trebao potvrditi ili odbaciti Sanaderovu tezu da nije profiter već da je imetak stekao predratnim radom u Austriji.
Po pisanju medija, Sanader je tijekom uskršnjeg boravka u Splitu pokušao stupiti u kontakt s Brkićem, no on se nije odazvao pozivu. (Hina)
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
