WC školjke, azbestne ploče, namještaj, građevinski otpad. Prijeti li zbog tog ilegalnog odlagališta veća katastrofa? Što radi lokalna zajednica i gdje su komunalni redari?
Usred netaknute ličke ljepote i nedaleko od rijeke Gacke – ekocid. Na više od 2500 četvornih metara u selu Podum kraj Otočca, tik uz cestu je divlje odlagalište otpada.
Kad se zagazi malo dalje i odmakne od ceste – ista slika. Na granama stabala razbacane vrećice, a posred puta razni otpad. Nisu, kažu mještani, sigurni da sve ovo ne šteti i obližnjim prirodnim izvorima vode.
"Podzemne vode, odlagališta, sve se to negdje sastaje, i sve to građani piju na kraju kraja. Priroda je time devastirana i zagađena", upozorava Branko Prigmiz iz Poduma.
"Mi smo nemoćni, možemo mi pokupiti vrećice, počistiti malo, ali…nemoćni smo pred ovom masom materijala koja tu stoji", dodaje Božo Majetić, član Mjesnog odbora Škare.
Oznaka zabrane kao da je tu za ukras, a gradonačelnik uvjerava - u malom mjestu nemoćni su i komunalni redari.
"Odlaze na teren, kad nađu počinitelje, onda je to i dokazivanje, jesam ja bacio, nisam, ljudi se onda žale, teško je kazniti svog prvog susjeda", kaže Goran Bukovac, gradonačelnik Otočca i odbacuje tvrdnje o zagađenju izvora Gacke.
Spas vidi u izgradnji Centra za gospodarenje otpadom u obližnjem Ogulinu.
Nije ovo odlagalište jedino što muči ove ljude. Tek kilometar dalje,eto i legalnog odlagališta.
"Od deponija ovdje, gdje je onaj bager stoji gore, do moje kuće, ima nekih do 380 metara", priča Petar Ćuričić iz Poduma i žali se na smrad.
Lani je, priznaje, prvi put primio naknadu od Grada, za umanjenu kakvoću života. Oko 3000 eura, no tvrdi, zbog gradnje pretovarne stanice oduzeta mu je djedovina.
Gradonačelnik kaže da će ovo odlagalište biti zatvoreno sredinom 2026., a smeće će odvoziti u Centar za gospodarenje otpadom Babina gora.
Iz komunalnog poduzeća ne kriju, s pojedinim jedinicama lokalne samouprave, poput Makarske i Samobora, imaju ugovore. Poručuju, sve je po zakonu. Sve dozvole su tu. I to od 2004. godine, otkako se izgradila autocesta. A zbog tuđeg smeća u blagajnu poduzeća u kojem je zaposleno 60-ak ljudi, na godinu sjedne oko 800.000 eura.
Kad smo već kod eura, jednom kad se otpad s ovog mjesta bude odvozio do Karlovca, građani će to osjetiti u svojim novčanicima.
"To znači da će se prvenstveno sav trošak preliti na njih i da će mjesečni računi za odvoz miješanog komunalnog otpada biti nekoliko puta veći, da ne kažem četiri do pet puta veći nego do sada", kaže Slaven Prpić, direktor poduzeća Gacka d.o.o. iz Otočca.
Ukratko, veći računi, ali manje smrada i kvalitetniji život. Još samo da pojedincima do glave dođe da smeću nije mjesto u prirodi. Jer priroda pamti, i svakim nam danom vraća za ono što joj činimo.
Više od 14.000 ilegalnih odlagališta
Nažalost, ovo nije jedino ilegalno odlagalište otapada. Statistike kažu kako je na današni dan ilegalno odloženo gotovo 68.000 tona otpada, na više od 14.000 lokacija diljem Hrvatske.
Grad rekorder je Zagreb koji broji 11.298 ilegalnih odlagališta, slijedi Istra, gdje su građani prijavili 433 takve lokacije.
This browser does not support the video element.
Od 14.000 lokacija, ilegalni otpad uklonjen je tek s njih 2994. Zašto ovako loše stojimo sa zbrinjavanjem otpada, objasnika je predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom Aleksandra Anić Vučinić sa Studija inženjerstva okoliša GTF Zagreb.
"Sustav ne funkcionira najbolje. U okolišu se najčešće nalazi građevinski otpad, komunalni otpad, a i druge vrste opasnog otpada. Koliko će odloženi otpad utjecati na okoliš, ovisi o njegovoj vrsti, količini, vremenskim utjecajima i drugim faktorima. To možemo riješiti da zaista probamo uspostaviti sustavni otpad, a ne stihijski, kao što se to sad događa. Znači, edukacija, financijske kazne - mrkva i batina", rekla je Anić Vučinić.
Sonja Polonijo, stručna suradnica u Udruzi gradova u Republici Hrvatskoj, kazala je u studiju Poziva kako onečišćenih lokacija ima daleko više od 14.000, samo nisu sve prijavljene.
"Za pravilno saniranje jedne takve divlje deponije, trebate dosta vremena i energije, a ona nastane doslovno preko noći", dodala je Polonijo.
Na pitanje Domagoja Mikića je li ilegalno odlaganje otpada lokalni problem, Polonija je objasnila je kako je Zakon o gospodarenju otpadom definirao ovlasti komunalnog redara na pomalo "neobičan način".
"Komunalni redar može nadzirati ponašanje građana s otpadom i građanina može kazniti, dok komunalni redar nad ponašanjem obrta i firmi nema ovlasti", objasnila je.
This browser does not support the video element.
Prema zakonu, komunalni redar mora, ako sam nije vidio tko je odložio otpad, tvrdi Polonijo, narediti vlasniku parcele da ukloni otpad, čak i ako on s njegovim bacanjem nema ništa te je smeće na njegovu parcelu ostavljeno bez njegova znanja.
"Nisu svi vlasnici isti. Ako ste vlasnik zemljišta koji se zove Republika Hrvatska, onda nećete dobiti rješenje. Neki komunalni redari su pokušavali, ali nije išlo", kaže Sonja Polonijo.
Problem je, smatra, cijena. Na ovaj način, svog otpada se netko riješio besplatno.
"Oni znaju da se to ne smije, zato su ga bacili kad nitko nije vidio. Dakle, priča o edukaciji je jedan dio. Ono što nama fali da ovo zaživi u praksi je upravo komunalna batina, odnosno kažnjavanje", kaže Polonijo.
Svoju priču možete poslati i preko Facebook stranice ili web-forme, na mail poziv@novatv.hr te na WhatsApp i Viber na broj redakcije 095 2911 911.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.