''Hrvatska će na domaćoj sceni i kroz angažman svojih predstavnika dati doprinos raspravi o tome kako zajednički odgovoriti na globalne izazove i kako ova Konferencija može poboljšati odgovore Europske unije i njezinih institucija na očekivanja građana i na brojna pitanja u svijetu koja su danas bitno drukčija nego što su bila prije COVID-19'', rekao je Plenković nakon razgovora s predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem.
Čelnici triju institucija EU-a potpisali su u srijedu u Bruxellesu zajedničku deklaraciju o Konferenciji o budućnosti Europe, koja je zamišljena kao javni forum u kojem će građani u sljedećih godinu dana moći reći kakvu Europsku uniju žele.
Konferencija bi trebala biti otvorena 9. svibnja na Dan Europe. Trebala je početi još 9. svibnja prošle godine, ali je sve moralo biti odgođeno, jednim dijelom zbog pandemije koronavirusa, ali ponajviše zato što se čelnici europskih institucija nisu mogli dogovoriti tko će predsjedavati Konferencijom.
Konferencijom će predsjedavati tročlano predsjedništvo, u kojem će biti predsjednica Komisije, predsjednik Parlamenta i premijer zemlje koja obnaša rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU-a.
Osim kolektivnog predsjedništva, postojat će izvršni odbor koji će biti zadužen za organizaciju i nadzor rada Konferencije. U izvršnom odboru po tri člana će imati svaka od tri glavne institucije EU-a, a predstavnici nacionalnih parlamenta imat će status promatrača. U ime Komisije u izvršnom odboru bit će Hrvatica, potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica.
Sassoli je rekao da bi rezultat Konferencije trebao biti bolje funkcioniranje Unije koja bi trebala ''dobiti nove kompetencije''.
Osim o Konferenciji o budućnosti Europe, Sassoli i Plenković razgovarali su o problema s cjepivima u EU-u, europskoj perspektivi zapadnog Balkana, o hrvatskim naporima na ulasku u šengenski prostor i eurozonu.
Plenković je rekao da Hrvatska podržava približavanje zemalja jugoistoka Europe EU-u te da poseban interes ima za Bosnu i Hercegovinu, zemlju s kojom ima najdulju granicu i u kojoj žive Hrvati, kao najmalobrojniji konstitutivni narod.
''Postoje snažne poveznice, imamo prijateljske odnose i pritom vodimo računa o ravnopravnosti konstitutivnih naroda, osobito Hrvata, koji su najmalobrojniji konstitutivni narod. Na tom tragu želimo da svi zajedno idu prema EU-u'', rekao je Plenković.