Sve češće imamo blage zime. Posljednju uobičajeno hladnu imali smo sezone 2016./2017. Koje su uopće karakteristike jedne takve prosječne zime?
Siječanj je obično najhladniji mjesec i donosi najveći broj takozvanih studenih dana. To su oni dani u kojima temperatura uopće ne prijeđe nulu, odnosno cijeli dan ostane negativna. Primjerice, u Osijeku u siječnju imamo devet takvih dana, dok ih je u prosincu šest. Ove godine u prosincu još nismo imali takav dan u Osijeku, dok je u Zagrebu u ponedjeljak bio prvi takav dan. No, vrlo vjerojatno ih više nećemo imati do kraja godine.
Zimu uvijek povezujemo i sa snijegom, iako on u našoj zemlji zapravo i nije tako česta i rasprostranjena pojava. Tako u Zagrebu u prosincu i veljači prosječno pada pet puta, a u siječnju sedam puta. Međutim, i ovo se mijenja zbog globalnog zagrijavanja.
Kakva je zima pred nama?
Što nas čeka ove sezone? Pred nama je još jedna blaga zima, češće s temperaturom iznad, nego ispod prosjeka. Veća vjerojatnost za one hladnija razdoblja je u drugoj polovini zime, odnosno u veljači. Uz to, čini se da će zima biti bogatija oborinom i to osobito na Jadranu.
Već će do kraja godine zavladati toplina. Tijekom idućih desetak dana stižu nam južina i osjetno zatopljenje. Za Badnjak i Božić će danju biti između 10 i 15 stupnjeva, moguće uz malo kiše koja će se povremeno pojavljivati tih dana. Krajem godine je moguće zahladnjenje, no za tu prognozu treba pričekati još nekoliko dana.
Dugoročna prognoza za siječanj ukazuje da će on biti topliji od prosjeka, a na obali i kišovitiji, uz često jugo. Inače, prosječna poslijepodnevna temperatura u siječnju na kopnu iznosi oko četiri stupnja, dok je jutarnja oko -2. Na obali je poslijepodneva oko 10, a jutarnja oko pet.
Ove zime će biti toplije od toga, što ne znači da će hladnih razdoblja izostati, već da će ona toplija biti češća i jača. Dakle, manje ćemo plina, struje, drva ili peleta trošiti na grijanje.
Taj signal topline na Jadranu znači češće jugo, a rjeđu buru. Jače epizode bure očekuju e dva do tri puta i tada bi na kopnu mogao padati snijeg. Klimatološki je to najvjerojatnije oko 3., 13. i 23. siječnja.
Vrijeme u veljači
I veljača će biti toplija od prosjeka, s time da se tada očekuje onu poznatu prevrtljivost, odnosno češću izmjenu toplih i hladnih epizoda. Te hladne epizode bi u veljači mogle biti jače izražene nego u siječnju. Klimatološki, najveća vjerojatnost za hladne prodore je sredinom mjeseca, između 9 i 19. veljače.
Uz to, čini se da će i u veljači biti vlažnije, osobito na obali. Prema svemu sudeći, u tom je mjesecu i veća vjerojatnost za obilniji snijeg u gorju, baš zbog te povećane vlage.
Sve u svemu, pred nama je blaga zima, toplija od prosjeka, a na Jadranu i kišovitija. Ipak, bit će i hladnijih epizoda, uz snijeg na kopnu i buru na moru. Veća vjerojatnost za hladne prodore je krajem siječnja i u veljači. Ako gledamo cijelu zimu, hladnih će razdoblja biti manje i kraće će trajati od onih toplih.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr