Evo kada uništavati ambroziju i izbjeći kazne!

Zakon nalaže kako se ambrozija mora ukloniti. Nesavjesni vlasnici, koji ne očiste svoju zemlju, mogu biti kažnjeni novčanom kaznom i do 7 tisuća kuna. No, tko brine o uklanjanju ambrozije s javnih površina?

Pročitajte i ovo Traje potraga Golemi propust! Iz zatvora greškom pustili više od 30 opasnih kriminalaca Novi zakon Rusija planira kazne za rusofobiju u inozemstvu

Za to bi trebali biti zaduženi komunalni redari, zaposlenici gradova. Oni trebaju uklanjati ambroziju s javnih površina, a na tim poslovima mogu biti angažirane i osobe na javnim radovima. Nažalost, zbog nedostatka ljudi, često ambrozija nije uklonjena s javnih površina, kao što je i vidljivo s fotografije koju nam je poslao čitatelj.

No, i vlasnici zemlje moraju voditi računa o uništavanju ambrozije na tim površinama. U protivnom, čekaju ih prijave nadležnoj inspekciji i novčane kazne. Svi građani gradskoj upravi u svom gradu mogu prijaviti lokacije s ambrozijom.

'Dostavlja se obavijest vlasniku ili korisniku da poljoprivrednu parcelu mora sanirati, to znači da mora pokositi, poorati ili što je već moguće', rekla je Biserka Petošić iz Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba.

Kazne za nemarne vlasnike su visoke. Novčanom kaznom od 500 do 1.000 kuna kaznit će se fizička osoba. Od 1.200 do 2.500 kuna za neuništavanje ambrozije kaznit će se fizička osoba - obrtnik. Dok će pravna osoba platiti kaznu u visini od 2.000 do 7.000 tisuća kuna.

Potrebno je imati na umu da uništavanje ambrozije u vrijeme njezinog cvjetanja postiže kontraefekt. 'Ukoliko se ambrozija čupa u vrijeme njezinog cvjetanja, koncetracije peludi će biti najviše. Najbolje je ambroziju suzbiti sredinom srpnja i početkom kolovoza', rekla je Barbara Stjepanović iz Zavoda za javno zdravstvo.

Savjeti za alergičare

Alergičari trebaju izbjegavati mjesta gdje cvjeta ambrozija, te boraviti u klimatiziranim prostorima. Važno je i javiti se liječniku na vrijeme.

'Histaminici se moraju uzimati na vrijeme kako ne bi došlo do jako izraženih simptoma', rekao je Mladen Hron iz Zavoda za hitnu medicinu grada Zagreba.

Osim lijekova pomaže i boravak u zatvorenom prostoru od deset do sedamnaest, posebno kad je vjetrovito, šetati treba kad pada kiša, ne sušiti odjeću vani. Tko je alergičan, treba pripazit i na ubode insekata.

Opsjednutost čistoćom, dezinfekcijom, previše cjepiva i antibiotika razlog su što je alergičara u razvijenom svijetu sve više.

'Smatra se da će 2015. - 2020. godine oko pedeset posto stanovništva razvijenog svijeta biti alergično, dakle nije baš dobra prognoza', rekao je dr. Boro Nogalo, pedijatar na Dječjoj bolnici Srebrnjak.

Danak je to koji plaćamo suvremenom načinu života.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook