Šest tornjeva bit će visoki do 50 metara i slat će snimke poljskim graničarima koji nadziru granicu dugu 200 kilometara. Gradnja će stajati oko 2.5 milijuna eura, a 75 posto osigurat će se iz fonda za nadzor vanjskih granica EU-a.
Pročitajte i ovo
Godina dana krvavog sukoba na istoku Ukrajine: Više od 6000 mrtvih i primirje na krhkim nogama
Na taj se potez Varšava odlučila nakon vijesti da je Rusija u Kalinjingrad dopremila rakete kratkog dometa Iskander.
Rusko ministarstvo obrane još je krajem 2013. godine objavilo postavljanje takvih raketa koje su, prema navodima ruskog ministarstva, u skladu sa međunarodnim zakonom.
Radi se o ruskim taktičkim balističkim projektilima za koje se smatra da su konstruirani s ugrađenim sustavima i postupcima protumjera koje omogućavaju manevriranje u početnoj fazi leta projektila u niskoj putanji kao i mogućnost manevriranja u završnim fazama napada. Stručnjaci napominju kako postoji mogućnost prijenosa bojnih glava do 480 kilograma te kako takav raketni sustav sadrži i elektrooptički ciljnički sustav.
Nadzor Rusije
Već ako ga se ne može zaustaviti, moćnog svjetskog diva kao što je Rusija, očito je potrebno nadzirati. Moskovska vlast još od objave plana SAD-a i NATO-a o izgradnji raketnog štita na prostoru Istočne Europe napominjala je kako postoji potreba za raspoređivanjem raketnog sustava Iskader u Kalinjingradu.
Posljednje prijetnje potpunim uništavanjem SAD-a, kao i zaoštravanje odnosa sa NATO-om daju naslutiti da i nakon maratonskih pregovora između čelnika Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske kada je dogovoreno, sa svih strana, zaustavljanje sukoba, uklanjanje teškog naoružanja kao i pokretanje ustavnih reformi u Ukrajini, Rusija ima skrivenih Aseva u rukavu koje namjerava izvući u trenutku kada se nitko tome neće nadati.
Europska unija se očito odlučila suprotstaviti neprijateljski nastrojenim Rusima. Kako bi zaštitila svoj suverenitet i teritorij koji je godinama stvarala, već od lipnja nadzor granice kod Kalinjingrada bit će pod povećalom Europske unije. Snimke s tornjeva trebale bi pomoći u bilježenju bilo kakve aktivnosti s ruske strane granice, a dobivene informacije trebale bi pomoći Ukrajini, ali i cijeloj Europskoj uniji u kreiranju politike u odnosu sa Rusijom.
Skeptici bi zasigurno kazali kako se potez na koji se Poljska odlučila predstavlja i svojevrsnu potvrdu o pripremanju, kako Rusije, tako i cijele Europe, na mogućnost izbijanja novih sukoba na Europskom tlu. Dok pregovori Europske unije i Rusije teku sporo, a dogovoreni potezi i obećanja ispunjavaju iznimno sporo ili pak se upoće ne poštuju, i jedna i druga strana spremaju se za mogući plan B.
Stručnjaci zabrinuti: Ruski brodovi u staroj NATO bazi znak su za uzbunu
Rusija širi prevlast na Arktiku
Iz Rusije stiže i vijest o ruskom širenju vojne prisutnosti na Arktiku. Naime, Rusija je na tom području postavila raketni sustav zrak-zemlja. Osim raketnog sustava na području bogatom rudama rasporedit će se i lovci presretači MIG-31 kao i novi radar na otoku Nova Zemlja u Arktičkom moru, potvrdio je general bojnik Kiril Makarov.
Ruska vojska posljednjih je godina sve prisutnija na krajnjem sjeveru, u vrijeme kada Moskva polaže prava na goleme dijelove arktičkog podmorja kako bi si osigurala prava na iskorištavanje nafte i plina. Arktik zbog topljenja leda postaje i sve važniji plovni put, što je dovelo do teritorijalnih sporova nekoliko zemalja. Sjeverni pol prisvajaju Kanada, Rusija i Danska.
Zanimljivo je primijetiti trenutak u kojem dotični raketni sustavi dolazi pod povećalo javnosti u trenutku sve napetije situacije između Rusije i Ukrajine. Granični topovi koji će biti smješteni duž kopnene granice s ruskom enklavom Kalinjingradom biti će sufinancirani velikim dijelom iz europskih fondova za nadzor vanjskih granica EU.
Iako se svaka aktivnost Rusije bilježi i satelitskim snimkama, plan Moskve i dalje je nepredvidiv. Što sprema Rusija, nitko sa sigurnošću ne može potvrditi.
Čija je Ukrajina?
Bitka za Ukrajinu mogla bi postati okidač za nove sukobe. Europska unija osim što je odlučila zaštititi svoje granice, još je jednom jasno dala do znanja kako je ukrajinski neprijatelj i neprijatelj Europe.
Godina dana krvavog sukoba na istoku Ukrajine: Više od 6000 mrtvih i primirje na krhkim nogama
Ukrajinska povijest smatra se jednom od najsloženijih europskih povijesti s obzirom da je ukrajinski narod nakon 14. stoljeća bio pod dominacijama susjednih naroda, razjedinjen u sklopu susjednih moćnih imperija gotovo šest stoljeća. Kao dio nebrojenih carstava i saveza Ukrajinci su vodili i bitku za priznavanjem etničke identifikacije i statusa samostalnog naroda.
Nakon Ruske revolucije, samo za vrijeme Holodomora, prema ukrajinskim povjesničarima, broj onih koji su se nazivali Ukrajincima smanjen je za 25 posto. U Drugom svjetskom ratu izgubili su preko 10 milijuna ljudi, a ukupan broj stanovnika na području Ukrajine smanjen je za 14 milijuna. Svoju suverenost i slobodu uspjeli su ostvariti tek 1991. godine kada su konačno proglasili svoju neovisnost kao Ukrajina.
Odnosi Zapada i Rusije su zbog krize u Ukrajini najgori od kraja Hladnog rata.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
