Dvodnevni regionalni sastanak oglednog projekta Europske unije 'Marelitt', koji je radi uklanjanja otpada iz Jadrana potaknuo rovinjski Centar za istraživanje mora Instituta 'Ruđer Bošković', počeo je danas u Rovinju, a na njemu sudjeluju i predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Istarske županije te grada Rovinja.
Koordinatorica projekta 'Marelitt' za Hrvatsku Mirta Smodlaka-Tanković rekla je kako je svrha projekta ukloniti otpad iz europskih mora, među kojima je i Jadran. Istaknula je da je morski otpad veliki globalni i europski problem koji utječe na ekosustav četiriju regionalnih mora - Baltičkoga, Crnoga, Mediterana i sjeveroistočnog Atlantika.
'Otpad potječe od morskih i kopnenih izvora, a sastoji se od predmeta koji su namjerno odbačeni, slučajno izgubljeni ili koji su nošeni vjetrom i rijekama završili u moru', rekla je Smodlaka-Tanković i dodala da će se kroz 'Marelitt' ocijeniti projekti za uklanjanje otpada i na toj osnovi uspostaviti jasni postupci 'dobre prakse'.
Prijeti li Splitu novčana kazna?!
Nakon toga, organizacije uključene u projekt nastavit će razvijati postupke kako bi se pronašla financijska sredstva. Smodlaka-Tanković rekla je i kako je sam projekt iniciran 'Morskom direktivom', projektom u koji je kao članica Europske unije uključena i Hrvatska, a koji bi tim državama trebao pomoći da do 202o. u svim morima Europske unije postignu "dobar status okoliša" (Good Environmental Status-GES). To će, dodala je, jamčiti da svojstva i količina morskog otpada ne znači opasnost za okoliš u moru i na obali.
Istaknula je kako danas nije poznato koliko je Jadran devastiran i koliko je more čisto. 'Takva se istraživanja do sada nisu provodila pa je prvi i inicijalni korak skeniranje terena', rekla je Smodlaka-Tanković, dodajući kako se, iako o moru znamo mnogo, problematika otpada i pretvaranja mora u deponije smeća javlja posljednjih godina, posebice zbog sve veće uporabe plastike i sve izraženijeg konzumerizma.
Zbog lošeg zakona umjesto da nahrane gladne, hranu bacaju!
Istaknula je kako Hrvatska nije iznimka kad je riječ o toj problematici, a da bi ona počela rješavati, osim pronalaženja novca kao jednog od imperativa, iznimno je važan timski rad, ne samo znanstvenika i lokalne uprave, nego i cijele zajednice, te 'malih ljudi'.
'Uz činjenicu da morski otpad postoji, iznimno je teško pronaći pravog krivca za to. No, takvim se istraživačkim radom nećemo baviti jer je cilj upravo promijeniti savjest ljudi i ne dopustiti da naše more postane odlagalište otpada', poručila je.
Projekt koji vodi Centar za istraživanje mora jedan je od šest oglednih projekata diljem Europe i jedini koji se bavi područjem Jadranskog mora. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
