Ovog tjedna predstavljeni su rezultati rada obveznih mirovinskih fondova. U svojih 14 godina rada u njima se generiralo 74,04 milijarde kuna, od čega je 25,02 milijardi kuna zarade dok su 49,02 milijarde kuna uplatili sami korisnici.
Pročitajte i ovo
Prema trenutnom modelu mirovinskih stupova, kada sadašnji radnici odu u mirovinu, sredstva iz prvog stupa činit će 56 posto ukupne mirovine. Preostalih 44 posto dobivat će iz drugog stupa. To bi značilo da će onaj tko danas ima prosječnu plaću od 8185 kuna bruto, dobivati 2238 kuna mirovine iz prvog stupa i još 1788 kuna iz drugog stupa.
No, što ako osiguranik ne doživi isplatu mirovine? Što ako osiguranik premine prije no što počne koristiti mirovinu? Odgovore smo potražili u društvima koja upravljaju tim sredstvima.
Iako se sredstva iz prvog stupa ne nasljeđuju, nasljeđuju se ona iz drugog stupa i to na sljedeći način.
Ako obitelj preminulog osiguranika nema pravo na obiteljsku mirovinu, sredstva s računa u drugom stupu ulaze u ostavinsku raspravu zajedno s ostalom imovinom. U slučaju da obitelj ima pravo na obiteljsku mirovinu sredstva koriste sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju.
No, govoreći o nasljeđivanju putem ostavinske rasprave bitno je reći, ono što mnogi ne znaju - iznos iz drugog stupa isplaćuje se nasljednicima u cijelosti najkasnije 14 dana nakon predaje zahtjeva s rješenjem o nasljeđivanju. Zahtjev za isplatom, uz spomenuto Rješenje o nasljeđivanju podnosi se REGOS-u na čiji se račun prenosi novac iz mirovinskog fonda. REGOS zadržava pravo isplate sredstava u roku od 14 dana od primitka zahtjeva.
U slučaju da korisnik stekne pravo na mirovinu iz 2. stupa (kada ispuni uvjete za stjecanje prava na mirovinu iz 1. stupa prema Zakonu o mirovinskom osiguranju) i premine nakon što već počne koristiti mirovinu, dakle nakon što mu se sredstva počnu isplaćivati, nasljeđivanje sredstava ovisi o programu isplate kojeg je osiguranik odabrao.
Trenutno postoje četiri programa za isplatu, no pretpostavka je da će se s povećanjem broja korisnika mirovine iz 2.stupa povećati i broj društava za mirovinsko osiguranje, a samim time i broj mogućih programa isplate sredstava.
Osiguranik trenutno može birati između sljedećih programa:
- pojedinačna mirovina
- zajednička mirovina – isplaćuje se korisniku mirovine ili doživotno bračnomu drugu koji nadživi korisnika
- pojedinačna mirovina sa zajamčenim razdobljem – isplaćuje se korisniku, s time da se u slučaju smrti korisnika prije isteka zajamčenog razdoblja isplata nastavi imenovanomu korisniku do isteka zajamčenog razdoblja
- zajednička mirovina sa zajamčenim razdobljem – isplaćuje se korisniku ili doživotno bračnomu drugu koji nadživi korisnika, a u slučaju da oboje umru prije isteka zajamčenog razdoblja, imenovanomu korisniku do isteka zajamčenog razdoblja
