Nakon 14 godina rada obveznih mirovinskih fondova ostvaren je prosječni godišnji prinos u visini 5,88 posto, odnosno realan prosječan godišnji prinos u visini 3,65 posto.
Pročitajte i ovo
Sukladno takvim prinosima članovi fondova su zaključno s krajem 2015. godine zaradili ukupno 25,02 milijarde kuna. Od početka rada fondova, u njih je uplaćeno 49,02 milijarde kuna. Kumulativno, na dan 31.12.2015. unutar fondova se upravljalo imovinom vrijednom 74,04 milijarde kuna što je ujedno i 22,5 posto hrvatskog BDP-a.
Sredstva uplaćena u drugi stup, ne koriste se danas nego će ih koristiti oni koji su danas zaposleni što bi im trebalo osigurati sigurniju mirovinu. Sredstva uplaćena u drugi stup su, inače, nasljedna, i za vrijeme štednje u obveznom fondu i u vrijeme isplate iz osiguravajućeg društva.
Prema sadašnjem modelu, čak 44 posto mirovine budući će umirovljenici dobivati iz drugog stupa, a 56 iz prvog. To bi značilo da će osiguranik sa sadašnjom prosječnom plaćom (8.185 kuna bruto u studenom 2015.) dobivati 2238 kuna mirovine iz prvog stupa te 1788 kuna iz drugog stupa.
'Prema OECD-ovom istraživanju hrvatski mirovinski fondovi spadaju u sam vrh ostvarenih realnih prinosa u zemljama Europe i imaju bolji realni prosječni prinos od njemačkih, švicarskih, belgijskih i talijanskih mirovinskih fondova', rekao je predsjednik uprave PBZ Croatia osiguranje društva za upravljanje mirovinskim fondovima, Dubravko Štimac.
I dok se uvelike govori o mogućnosti investiranja imovine iz ovih fondova tijekom monetizacije autocesta, fondovi su već sudjelovali u nekim većim investicijama kao što su dokapitalizacija Podravke, luke Rijeka, HPB-a te TNG-a. Društva koja upravljaju sredstvima iz fondova zadovoljna su rezultatima tih investicija.
